Laković: Ozdravljenja nema bez istine o 'crnim trojkama'

Vojo Laković, dugogodišnji profesionalac u sektoru bezbjednosti i univerzitetski profesor, upozorava da Crna Gora pokazuje opasnu sistemsku amneziju. Na dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, 23. avgusta, Laković je istakao da crnogorsko društvo i institucije godinama izbjegavaju ozbiljno suočavanje sa tamnim poglavljima političko-bezbjednosne prošlosti.

Žrtve nasilja, progona i politički motivisanih likvidacija ostaju bez pune istine i pravde. Laković smatra da ključ ozdravljenja društva nije u “kozmetičkim reformama”, već u potpunom rasvjetljavanju djelovanja nekadašnjih bezbjednosnih struktura, posebno Sedme uprave i takozvanih “crnih trojki”.

“Naše, crnogorske žrtve tog hibridnog totalitarnog sistema danas su ponovo ubijene - ovog puta zaboravom i ignorisanjem”, kazao je Laković za “Vijesti”. On naglašava da oni koji su bili prebijani, proganjani ili likvidirani zbog političkog neslaganja ili sukoba sa tadašnjim strukturama moći, i dalje čekaju da institucije rasvijetle okolnosti. Posebno insistira na rasvjetljavanju uloge Sedme uprave i neformalnih grupa koje se označavaju kao “crne trojke”.

Prema njegovim riječima, pitanja o njihovom djelovanju ne smiju ostati na nivou političkih optužbi i glasina. “Ako želimo državu zasnovanu na vladavini prava, onda nijedan dio bezbjednosnog aparata ne može biti izuzet od provjere i suočavanja sa prošlošću”.

Laković također ukazuje na zastoj u radu Anketnog odbora, koji bi trebao da se bavi rasvjetljavanjem pojedinih događaja i mogućom ulogom državnih struktura. Smatra da trenutna dinamika procesa otvara pitanje političke i institucionalne spremnosti da se dođe do pune istine. “Ta blokada nije slučajna”, dodaje on, ukazujući na postojanje struktura i interesa unutar sistema koji nemaju motiv da se otvore arhive i utvrdi odgovornost nalogodavaca i izvršilaca.

U februaru prošle godine, Skupština Crne Gore donijela je odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora koji ispituje politički motivisana ubistva i napade na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje takozvanih “crnih trojki”. Laković je na sjednici odbora saslušan u julu prošle godine, kada je govorio o napadu na njega 1999. godine, tvrdeći da se to desilo zbog zapljene cigareta u Baru i citostatika u Herceg Novom.

U martu 2026. godine, rad Anketnog odbora praktično je zaustavljen nakon što je Andrija Nikolić iz DPS-a podnio ostavku na mjesto predsjednika, a DPS povukao svoje predstavnike iz tog tijela, izražavajući nezadovoljstvo usvajanjem zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Laković kritikuje dio nevladinog sektora u Crnoj Gori, posebno organizacije koje se bave ljudskim pravima i suočavanjem s prošlošću. On naglašava da izostaje ozbiljniji i sistematski angažman kada je riječ o slučajevima povezanima sa zloupotrebama državnog i bezbjednosnog aparata. “Frapantno je da se, dok se govori o suočavanju s prošlošću, zanemaruju najteža pitanja koja se tiču mogućih kršenja ljudskih prava u sopstvenom društvu”.

Prema njegovim riječima, nevladine organizacije bi trebale da insistiraju na otvaranju arhiva, zaštiti svjedoka i institucionalnoj odgovornosti, bez obzira na političku pripadnost potencijalno odgovornih. Laković ističe da bez potpunog rasvjetljavanja djelovanja spornih bezbjednosnih struktura neće biti moguće govoriti o stvarnoj reformi sektora bezbjednosti, niti o punoj nezavisnosti pravosuđa. “Sve dok se ne utvrdi istina o tamnim mrljama naše prošlosti, policija i pravosuđe mogu ostati taoci naslijeđenih struktura i nerazjašnjenih odnosa”.

On naglašava da suočavanje s prošlošću ne bi smjelo biti pitanje dnevne politike, već institucionalne odgovornosti prema žrtvama i društvu. “Bezbjednosno ozdravljenje Crne Gore počinje istinom o našim žrtvama. Sve ostalo je prazna politička demagogija”.