Kitovi se sele u vode Grenlanda zbog topljenja leda

Zbog topljenja leda, kitovi se presele u ranije nepristupačna područja Grenlanda, što je rezultat klimatskih promjena. Istraživanja pokazuju dramatičnu promjenu u ekosistemu.

5

Nijedan od ovih morskih sisara istorijski nije pronađen ovdje, jer su bili isključeni iz priobalnih voda zbog leda. Morski led nestaje sa istočnog Grenlanda, što omogućava kitovima da iskoriste prednost i presele se u ranije nepristupačna područja. To je zaključak višedecenijske studije koja je zabilježila i snimila stotine kitova, među kojima su grbavi, mali kitovi i perajari, kako se hrane u morima bez leda duž obale leti.

Nijedan od ovih morskih sisara istorijski nije pronađen ovdje ranije, upravo zbog klime i leda, objavio je BBC. Sada, kako klimatske promjene zagrijevaju more i tope taj led, oni su se prilagodili. Naučnici opisuju rezultat kao sezonsko arktičko „ludilo hranjenja“, kao veliku promjenu načina života u okeanu duž istočnog Grenlanda.

Promjena je dramatična. Istraživanja sa brodova u regionu nisu zabilježila nijednog grbavog kita tamo do 2006. godine. Ranije, 2007. godine, zapaženo je sedam grbavih kitova, a do 2024. sa brodova ih je viđeno 150. Prva sistematska aero-snimanja kitova, grupe gde su perajari, mali i grbavi kitovi, kod obale istočnog Grenlanda, sproveli su istraživači tokom leta 2015. i 2024. godine.

Kombinovali su te informacije sa tragovima 15 satelitski označenih kitova i svjedočenjima inuitskih lovaca - sve to gradeći sliku onoga što je vodeći istraživač, profesor Mads Peter Hajde-Jergensen nazvao „velikom promenom ekološkog režima“. Procenjuje se da je 4.000 grbavih kitova, 6.000 perajara i 6.000 malih kitova posjetilo Grenlandsko more tokom leta 2024. godine.

Istraživači su opremili neke kitove uređajima za satelitsko praćenje da razumiju njihova sezonska kretanja. Hajde-Jergensen, profesor sa Grenlandskog instituta za prirodne resurse, rekao je za BBC Njuz da su promene u regionu „verovatno najradikalnije koje možemo videti bilo gde u subarktičkom području“. Ta promjena je uzrokovana porastom temperature mora i dostupnošću hrane.

Čini se da se kitovi hrane ribom koja se preselila u toplije vode istočnog Grenlanda. Procjenili su da bi tri vrste kitova jele najmanje 800.000 tona ribe tokom letnje sezone ishrane. Dok neki kitovi imaju koristi od zagrijevanja voda, arktičke vrste poput narvala gube stanište.

Iz ove studije nije jasno da li promjena odražava ukupno povećanje populacija ovih vrsta kitova ili samo preraspodjelu iz drugih područja. Drugi stručnjaci sa kojima je BBC razgovarao bili su zabrinuti da studija sugeriše da je došlo do priliva životinja iz Zapadnog Grenlanda. To je osjetljivo pitanje na Grenlandu, zemlji u kojoj se neki kitovi love.

Ali naučnici su rekli da njihovi rezultati ukazuju na to da se ovi „oportunistički“ usi kitovi izgleda prilagođavaju i da bi čak mogli imati koristi od promjene. Međutim, druge arktičke vrste su „sada u nevolji“, objasnio je Hajde-Jergensen. Životinje, među kojima su narvale i beluge, dele stanište ili ih čak raseljavaju drugi kitovi.

„Za neke vrste, klimatske promjene nisu nužno problem - one otvaraju nove mogućnosti. Ali druge vrste gube sopstveno stanište“, rekao je Hajde-Jergensen.

Komentari

Pročitaj još

Agencija zabranila video-nadzor u privatnoj školi UKIM

Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila je školi UKIM obradu ličnih podataka putem video-nadzora zbog nepoštovanja propisa.

Agencija zabranila video-nadzor u privatnoj školi UKIM

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.