Država se priprema za požarnu sezonu, ali prevencija nedostaje
Crna Gora ulazi u sezonu požara sa rekordnim kapacitetima za gašenje iz vazduha, ali stručnjaci upozoravaju na nedostatak mjera za smanjenje rizika. Azra Vuković naglašava potrebu za prevencijom i edukacijom.
Država Crna Gora ulazi u sezonu požara sa rekordnim kapacitetima za gašenje iz vazduha i najavama da će piromane tražiti i dronovima. Azra Vuković, izvršna direktorica nevladine organizacije Green Home, upozorava da se godinama ulaže samo u gašenje, a gotovo ništa u smanjenje rizika. Ona ističe da klimatske promjene povećavaju požarni rizik i prema sjeveru, a ovog ljeta vatra ne bira stranu Crne Gore.
Trenutno su najveći požari na Primorju, ali su tokom prethodnih dana gašeni i na Cetinju, u Kolašinu, Andrijevici i Podgorici. Kako je saopšteno iz MUP-a, požari su bili aktivni, ali pod kontrolom u Ulcinju, Herceg Novom, Nikšiću, Baru, Kolašinu i Podgorici. Požar u Ponikvicama na teritoriji opštine Nikšić je u potpunosti ugašen. Državna poruka je da nikada nije bila spremnija, jer su sva tri aviona za gašenje ponovo operativna, uz dodatni zakupljen avion za tri ljetnja mjeseca.
Ipak, Azra Vuković upozorava da država odgovara na požare tek kada plamen već krene, dok se na prevenciji gotovo ništa ne radi. „Dronovi mogu biti korisni u kontekstu rane detekcije požara, međutim, ne mogu zamijeniti smanjenje rizika od nastanka požara, na kojem treba raditi tokom cijele godine“, poručuje ona.
Vuković naglašava da se slika po kojoj gori jug, a sjever je pošteđen, sve više „puca“. Prema naučnim procjenama, prosječna globalna temperatura porasla je za približno 1,2 do 1,3 stepena u odnosu na predindustrijski period, a toplotni talasi su jedan od najvidljivijih i naučno potvrđenih efekata klimatskih promjena. „Kako prosječna temperatura planete raste, ekstremno visoke temperature postaju sve češće i traju duže“, objašnjava Vuković.
Ona ukazuje da u ovim klimatskim uslovima dolazi do isušivanja staništa, akumuliranja gorivog materijala i povećanog rizika od požara. Jug i centralni dio Crne Gore su najranjiviji, ali duži sušni periodi i promjene u režimu padavina znače da se vegetacija ranije i duže suši i u sjevernijim djelovima zemlje. Istraživanje za Kolašin između 1951. i 2018. godine pokazuje zagrijavanje i veću učestalost ekstremnih temperatura, dok podaci za Žabljak ukazuju na povećanje broja sušnih dana za oko 2,4 dana po dekadi.
Azra Vuković naglašava da, iako se ne može za svaki požar reći da je posljedica klimatskih promjena, uslovi koji pogoduju širenju požara se mijenjaju i na sjeveru. Operativci procjenjuju da je ljudski faktor odgovoran u preko 95% slučajeva, a Vuković ističe razliku između izvora požara i uslova za njegovo širenje.
„Građani nijesu svjesni ozbiljnosti rizika od požara u ovim klimatskim uslovima, a primećuju se rizična ponašanja poput paljenja vatre na otvorenom i korišćenja vatrometa“, ukazuje ona. Ne isključuje ni takozvane „investicione“ požare, koji prethode željama i planovima investitora. Vuković smatra da država mora djelovati na dvije strane – preventivno, kroz edukaciju i jačanje svijesti, ali i kroz primjenu kaznenih mjera.
Jedan od faktora koji se zanemaruje je zapuštanje prostora. Prema Vuković, nekada su se kosili pašnjaci i obrađivale poljoprivredne površine, dok danas toga ima sve manje, što povećava rizik od požara. „Ne možemo govoriti o održavanju putnih pojaseva ako imamo odbačeno smeće“, naglašava ona.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je 10. jula saopštio da su sva tri aviona Air Tractor AT-802 ponovo operativna i da je kapacitet za gašenje iz vazduha podignut na 17 tona vode po naletu. Međutim, slika s početka sezone bila je drugačija, jer su od pet vazduhoplova operativne bile samo dvije. Prema Izvještaju o stanju sistema zaštite i spašavanja za 2025. godinu, zabilježeno je 3.136 požara na otvorenom, od čega 870 u periodu od 15. juna do 15. septembra, što je znatno više nego 2024. godine.
Vlada je 11. juna usvojila Informaciju o nabavci dva višenamjenska aviona i dva helikoptera za gašenje, ali Vuković naglašava da se ključno pitanje odnosi na izostanak realizacije i primjene svih mjera definisanih u strateškim dokumentima. Ona naglašava da je potrebno upravljati šumama, poljoprivrednim površinama i održavati pojaseve pored puteva, a da se trenutno malo toga radi. Upozorava da, ako se trend nastavi, sezone poput ove postaće pravilo.
Komentari
Na suđenju otkriveni jezivi detalji: Majka zadavila troje djece
Lindzi Klensi iz Masačusetsa optužena je za ubistvo troje djece dok je njen suprug bio van kuće. Odbrana tvrdi da je izgubila dodir sa stvarnošću zbog mentalnih problema.
Povezani članci
Popularno u Crna Hronika
- Miloš Medenica otkriva detalje o dolasku 'ćacija' u Tivat
- Policajac iz Berana pred disciplinskim postupkom, predmet dostavljen i tužilaštvu
- Muriću i ekipi određen pritvor zbog šverca milionski vrijednih cigareta
- Treći talas hapšenja zbog šverca cigareta u Rožajama
- SDT došao do dokaza o Mijajloviću i krađi iz stana Đukanovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





