Pejović: Teže nam je danas nego onog dana kada smo ih spustili u zemlju

Moja dva unuka samo što su oči otvorila i počela da gledaju u život, a surovo su otišla. Upravo njihova surova smrt, izgleda, drži me u životu i daje mi snagu da borbu za pravdu iznesem do kraja - rekla je Vesna Pejović.

Bijeli baloni podigli su se juče iznad Medovine. Ispod njih ostali su cvijeće, upaljene svijeće i tišina, četiri godine pošto je u tom cetinjskom naselju, za nekoliko minuta, ubijeno deset ljudi, među njima dvoje djece. Vesna Pejović tu tišinu nosi teže od svega. U masakru 12. avgusta 2022. izgubila je kćerku Natašu i dva unuka, Marka i Mašana, troje od deset ubijenih.

- Teže nam je danas nego onog dana kada smo ih u crnu zemlju spustili. Tu težinu nametnuo nam je sistem naše države, jer slučaj Medovina još nije počeo da se razrješava, niti se pozivaju na odgovornost oni koji su odgovorni - kazala je juče Pejović.

Dvanaestog avgusta 2022. Vuk Borilović je u Medovini za nekoliko minuta oduzeo deset života. Prve žrtve bili su dječaci Marko i Mašan i njihova majka Nataša, podstanari u njegovoj kući. Ubio je i Milana Mitrovića, koji je pokušao da ih spasi, i svog ujaka Gorana Đurišića, koji je pokušao da razgovara s njim. U krvavom hodu niz ulicu ubijeni su komšije Dimitrije, Danica i Rajko Drecun, te sestre Mila i Aleksandra Radunović. Ranjeno je šest osoba.

Okupljanje je počelo kod spomenika Lovćenska vila, odakle su učesnici u tišini prošli do Medovine, položili cvijeće, zapalili svijeće i pustili bijele balone. Povodom četvrte godišnjice, zastave na ulazu u Cetinje i na svim gradskim institucijama spuštene su na pola koplja.

Govoreći o unucima, Pejović kaže da su tek počinjali da žive kada su surovo ubijeni. - Moja dva unuka samo što su oči otvorila i počela da gledaju u život, a surovo su otišla. Upravo njihova surova smrt, izgleda, drži me u životu i daje mi snagu da borbu za pravdu iznesem do kraja - rekla je ona.

Na komemoraciji je oštro kritikovala pravosuđe, podsjećajući na odgovor Višeg suda da predmet koji se odnosi na Medovinu nema oznaku hitnosti. - Dobili smo sramotan dopis iz Višeg suda u kojem nam je saopšteno da nijesmo prioritet i da naš predmet nije označen kao hitan. Ako nakon četiri godine tragedija i ubijanje nevinih ljudi u ovoj državi nijesu hitni, onda takav sistem ne treba ni da postoji - kazala je Pejović.

Poručila je i da Crna Gora ne može govoriti o evropskim integracijama dok institucije ne obezbijede pravdu za žrtve. - Ako ovakvi uđemo, bićemo najsramotnija država koja može postati članica, država u kojoj se ubijaju djeca. Na Cetinju su u dva masakra ubijena četiri dječaka – istakla je.

Zahvalila je pojedincima koji su porodicama konkretno pomogli, među njima direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, kao i medijima koji su pratili njihovu borbu, i podsjetila da su porodice i sugrađani punih 11 mjeseci protestovali na Kruševom ždrijelu. Najavila je da će, ne bude li Medovina od septembra prioritet, porodice ponovo izaći na ulice. – Ako niko drugi ne bude, biću ja. Biću im ja dovoljna – poručila je Pejović.

Obilježavanju su prisustvovali gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković i delegacija STEGA-e, a među okupljenima bili su i dječaci iz FK Winer, sa trenerom Ninom Milanovićem, kluba u kojem su fudbal trenirali Marko i Mašan.

Rana Medovine odavno se prepliće s još jednom. Prvog januara 2025. Cetinje je pogodio drugi masovni zločin, u kojem su ubijeni dječaci, braća Vukan i Jovan Vuletić, Mirko i Zorica Vuletić, Radovan, Radmila, Miloš i Marko Martinović, Radomir Marković, Jošo Otašević, Branislav Mudreša, Dragana Drašković i Dejan Kokotović. U dvije tragedije ubijene su ukupno 23 osobe, među njima četvoro djece i taj crni zbir stoji iza mjesecima dugih blokada na Kruševom ždrijelu, traženja odgovora i tihovanja institucija.

Jedan postupak za četiri godine Za četiri godine, za propuste koji su prethodili masakru, procesuirana je samo jedna osoba. Nekadašnja načelnica cetinjske Filijale MUP-a Olivera Krivokapić prvostepeno je 27. februara 2026. osuđena na šest mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi, jer Filijala, nakon što je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, nije pokrenula postupak da mu se oduzme oružje kojim je kasnije počinio zločin. Advokat porodica Zdravko Đukanović ocijenio je kaznu neprimjereno niskom i uložio žalbu Višem sudu. Zahtjev Vesne Pejović da se ta žalba ubrza predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio je 16. jula kao neosnovan, uz obrazloženje da je predmet sudiji Borisu Saviću dodijeljen 23. aprila, da nema oznaku hitnosti i da će biti razmatran nakon godišnjih odmora.

Uoči godišnjice U danima prije jučerašnjeg skupa, Pejović je zahvalila svima koji su učestvovali u izradi i usvajanju Zakona o oružju, jer je ta izmjena zakonskog okvira bila jedan od zahtjeva koje su porodice godinama upućivale institucijama. - Svakome ko je iskreno i ljudski bio uz nas neizmjerno smo zahvalni. Ali bilo je i onih koji su se predstavljali kao naša podrška, a pokušavali da preko naše tragedije politički profitiraju - kazala je ona.

Uoči godišnjice, građanski aktivista Bajko Stanojević ocijenio je da četiri godine kasnije i dalje nema odgovora na najvažnije pitanje, kako je do zločina došlo i da li je sistem mogao da ga spriječi. - Ne govorim samo o policiji, tužilaštvu ili sudu. Govorim o kompletnom državnom sistemu, od političkog vrha, preko Vlade i nadležnih ministarstava, do bezbjednosnog sektora, tužilaštva i pravosuđa. Svi su morali uraditi više - kazao je Stanojević, podsjećajući da su blokade na Kruševom ždrijelu bile posljednje sredstvo ljudi koji nijesu znali kako drugačije da naćeraju državu da ih čuje.

Grupa građana sa Kruševog ždrijela, koja je i pozvala na okupljanje, poručila je da sjećanje nije samo čin pijeteta. - Ono je naša ljudska, moralna i društvena obaveza. Dugujemo ga onima kojih više nema, njihovim porodicama i generacijama koje dolaze - poručili su organizatori.

SPOMEN-OBILJEŽJE ZA 23 ŽRTVE Delegacija STEGA-e uručila je juče porodicama stradalih i gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću skicu idejnog rješenja spomen-obilježja, čiji je autor arhitekta Veselin Bato Radulović. Obilježje bi bilo posvećeno žrtvama oba masovna zločina koja su pogodila Cetinje 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine. Prijestonica je, kako je poručio Đurašković, spremna da podrži podizanje spomenika ukoliko porodice daju saglasnost, dok bi lokacija bila naknadno određena.