Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane 'Pljevlja': Problemi sa probnim radom i zagađenjem

Termoelektrana 'Pljevlja' ponovo je započela proizvodnju električne energije 30. novembra 2025. godine, ali sistem za odsumporavanje nije bio u funkciji. Građani su prijavili loš kvalitet vazduha i nedostatak informacija o zagađenju.

7
Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane 'Pljevlja': Problemi sa probnim radom i zagađenjem

Termoelektrana 'Pljevlja' ponovo je počela da proizvodi električnu energiju 30. novembra 2025. godine, nakon osam mjeseci zastoja zbog završnih radova na ekološkoj rekonstrukciji, iako sistem za odsumporavanje dimnih gasova tada još nije bio u funkciji.

Dvije sedmice prije pokretanja bloka, stručni nadzor je upozoravao na probleme sa pristupom tehničkoj dokumentaciji, dok je termoenergetski inspektor 11. decembra konstatovao da nije obaviješten da su pribavljene sve potrebne saglasnosti za probni rad. DeSOx, jedan od ključnih dijelova rekonstrukcije, počeo je industrijski probni rad tek početkom februara 2026. godine. Danas, više od pola godine kasnije, mjerenja koja je objavila Elektroprivreda Crne Gore pokazuju da su nakon uključivanja novih sistema emisije sumpor-dioksida i azotnih oksida višestruko smanjene.

Između ta dva podatka ostao je period od nešto više od dva mjeseca tokom kojeg je TE radila, a postrojenje predviđeno za uklanjanje sumpor-dioksida još nije bilo funkcionalno. Dokumentacija stručnog nadzora, inspekcijski zapisnici, podaci sa mjernih stanica i akti EPCG pokazuju da problemi sa završetkom projekta nijesu postali poznati tek poslije pokretanja Termoelektrane.

Ekološka rekonstrukcija bila je odgovor na obaveze koje je Crna Gora preuzela prema Energetskoj zajednici. TE 'Pljevlja' je kroz takozvani opt-out mehanizam od 2018. dobila mogućnost da radi još 20.000 sati bez primjene strožih standarda za velika postrojenja za sagorijevanje. Dozvoljeni broj sati potrošen je već krajem 2020. godine. Termoelektrana je nastavila da radi, a Sekretarijat Energetske zajednice 2021. pokrenuo je postupak protiv Crne Gore zbog neispunjavanja preuzetih obaveza.

Još 2019. godine za ekološku rekonstrukciju izabran je konzorcijum predvođen kineskom kompanijom Dongfang Electric International Corporation, uz domaće kompanije Bemax, BB Solar i Permonte. Ugovor vrijedan oko 54,4 miliona eura potpisan je u junu 2020. Projekat je obuhvatio izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova, denitrifikaciju, unapređenje elektrofilterskog postrojenja, tretman otpadnih voda, kao i radove povezane sa pepelom, šljakom i drugim sistemima Termoelektrane.

Radovi su počeli 2022, ali prvobitni rokovi nijesu održani. Tokom realizacije projekta pojavili su se dodatni radovi i troškovi. Do proljeća 2025. rukovodstvo EPCG govorilo je o oko 75 miliona eura za ekološku rekonstrukciju, dok su krajem godine ukupni investicioni zahvati na Termoelektrani predstavljani kao ulaganje od oko 100 miliona eura. Taj iznos, međutim, ne odnosi se u cjelini na prvobitni ugovor o ekološkoj rekonstrukciji.

Rok 15. novembar TE je 31. marta 2025. isključena sa mreže. Najavljeno je da će zastoj trajati sedam i po mjeseci. Za to vrijeme trebalo je završiti glavne radove, povezati nove sisteme sa postojećim blokom i obaviti ispitivanja. Kao datum ponovnog pokretanja određen je 15. novembar, ali je rok pomjeren. Dva dana nakon isteka planiranog roka, 17. novembra, firma Projectman, angažovana za stručni nadzor, uputila je dopis izvođačima radova i Termoelektrani.

Izvjestili su da stručni nadzor od početka 2025. do sredine novembra nije imao pristup tehničkoj i radnoj dokumentaciji potrebnoj za praćenje dijela aktivnosti. Projectman je upozorio da bez dokumentacije ne može zakonito, bezbjedno i profesionalno pratiti te poslove i da puštanje postrojenja u rad bez odgovarajućeg nadzora i prethodne provjere dokumentacije predstavlja rizik po bezbjednost i funkcionisanje sistema.

Dokument od 28. novembra, sačinjen dva dana prije ponovnog pokretanja Termoelektrane, potpisali su menadžer projekta ekološke rekonstrukcije Ljubiša Janković, menadžer projekta adaptacije kotla Slavenko Drobnjak, menadžerka projekta adaptacije dimnjaka Olga Radulović, izvršni rukovodilac proizvodnje Miro Vračar, tehnički direktor EPCG Ljubiša Đurković i tadašnji vršilac dužnosti izvršnog direktora Bojan Đordan. U dokumentu je, između ostalog, navedeno da je obavljeno funkcionalno ispitivanje.

Pokretanje postrojenja obrazloženo je javnim interesom – potrebom za pouzdanim snabdijevanjem električnom energijom i sprečavanjem mogućih štetnih posljedica po elektroenergetski sistem i ekonomiju države. Termoelektrana je 30. novembra priključena na mrežu, ali inspekcijski postupak još nije bio završen.

Inspektor za pokretanje saznao iz medija da je Termoelektrana u međuvremenu počela da radi. U zapisniku od 11. decembra navedeno je da inspektor nije obaviješten da su ispunjeni zahtjevi koji se odnose na saglasnosti elektroenergetske, građevinske, ekološke i inspekcije za vode za objekat u cjelini.

U zapisniku je najavljeno donošenje rješenja o odbijanju zahtjeva za probni rad zbog neispunjenosti propisanih uslova. Nezavisni odbornik SO Pljevlja Saša Ječmenica i građevinski inženjer Nenad Rubežić podnijeli su krivičnu prijavu protiv više odgovornih lica u EPCG. Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima formiralo je predmet.

Za razliku od pitanja pravne procedure, za jedan dio priče kasnije nije bilo dileme – postrojenje za odsumporavanje nije bilo u funkciji kada je TE 30. novembra pokrenuta. To je posebno značajno zbog vrste uglja koji TE koristi i emisija sumpor-dioksida. DeSOx je projektovan da sumpor-dioksid ukloni iz dimnih gasova prije njihovog ispuštanja kroz dimnjak. Bez njegovog rada jedan od ključnih ciljeva ekološke rekonstrukcije nije mogao biti ostvaren.

U noći između 13. i 14. decembra, državna automatska mjerna stanica na Gagovića imanju registrovala je prekoračenje praga upozorenja za SO₂. Izmjerene su satne koncentracije od 556,9, 805 i 695,2 mikrograma po kubnom metru, dok je prag upozorenja 500 mikrograma tokom tri uzastopna sata. Agencija za zaštitu životne sredine upozorila je građane da smanje boravak i fizičke aktivnosti na otvorenom, a osjetljivim kategorijama stanovništva preporučeno je da ne izlaze.

Ti podaci ne predstavljaju dokaz da je svu koncentraciju SO₂ izmjerenu u gradu proizvela Termoelektrana. Kvalitet vazduha u pljevaljskoj kotlini zavisi od individualnih ložišta, gradskih kotlarnica, saobraćaja i meteoroloških prilika. Mjerenje na Gagovića imanju pokazuje šta su građani udisali, dok mjerenje na dimnjaku pokazuje šta emituje Termoelektrana.

Iskustva građana prikupljena su i kroz online anketu sprovedenu za potrebe ovog istraživanja. Anketa nije reprezentativna za sve stanovnike Pljevalja i njene rezultate treba čitati kao iskustva i stavove ljudi koji su odlučili da učestvuju, a ne kao statističku sliku cijelog grada. Vazduh tokom najkritičnijih dana 86,7 odsto učesnika ankete opisalo je kao loš ili veoma loš.

Dugotrajnu maglu ili smog primijetilo je 68,7 odsto, jak miris dima ili sumpora 61,4 odsto, a prljavštinu i naslage na prozorima, automobilima ili vešu 49,4 odsto. Zbog zagađenja je 83,1 odsto učesnika promijenilo najmanje jednu svakodnevnu naviku. Zdravstvene tegobe koje povezuju sa zagađenjem kod sebe ili članova domaćinstva prijavilo je 51,8 odsto učesnika.

Anketa pokazuje i duboko nepovjerenje prema institucijama. Samo 15,7 odsto učesnika smatra da je dobilo dovoljno pravovremenih informacija o stepenu zagađenja i preporukama za ponašanje.

Komentari

Pročitaj još

Muškarac primljen sa nevjerovatnih 6,2 promila alkohola u krvi

Muškarac sa 6,2 promila alkohola u krvi primljen je na Kliniku za psihijatriju KBC-a Split. Ljekari ističu da je to nevjerojatan slučaj.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.