Godina od postavljanja spomenika Đurišiću, država ne zna gdje se nalazi

Predstavnici nevladinih organizacija ukazuju na problematično postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću, ističući nezadovoljstvo radom nadležnih institucija.

1
Godina od postavljanja spomenika Đurišiću, država ne zna gdje se nalazi

Crna Gora, koja pretenduje da bude naredna članica Evropske unije, ne može i ne smije biti država u kojoj se ne sprečava podizanje spomenika osobi koja je, kako navode, odgovorna za ubistva najmanje 8.000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca, niti država u kojoj se takav spomenik godinu uspješno skriva od nadležnih institucija, poručili su predstavnici nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje.

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje podsjećaju da se navršava godina od slučaja nezakonitog postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana - "poznatom ratnom zločincu, saradniku nacista i ustaša, kojeg je odlikovao i Adolf Hitler". U saopštenju navode da, godinu dana kasnije, policija i tužilaštvo u Crnoj Gori ne znaju gdje se nalazi bronzani spomenik visok dva metra i težak nekoliko stotina kilograma, koji, kako su kazali, predstavlja predmet izvršenja krivičnog djela.

"Nakon što je nezakonito postavljen, istog dana je sklonjen u seosku crkvu, potom premješten u konak manastira Đurđevi stupovi Srpske pravoslavne crkve (SPC), a od oktobra 2025. godine njegova lokacija je, prema zvaničnim informacijama, nepoznata nadležnim državnim organima. Policija ga nije pronašla ni nakon dva pretresa manastirskih objekata u oktobru i novembru prošle godine, a od tada javnost nije obaviještena šta je preduzeto radi izvršenja sudske odluke o njegovom privremenom oduzimanju", navode u saopštenju.

Prema njihovom mišljenju, ovaj slučaj ne razotkriva samo slabosti bezbjednosnog sistema, već ukazuje na duboku institucionalnu krizu države. "Podizanje bronzanog spomenika osuđenom ratnom zločincu nije bio spontani čin pojedinca, već organizovana političko-logistička operacija koja je zahtijevala naručivanje, finansiranje, izradu, međunarodni transport, pripremu lokacije i javnu ceremoniju uz prisustvo visokih predstavnika SPC-a", kazali su u saopštenju.

Tvrde da činjenica da nadležni organi nijesu utvrdili ko stoji iza cijelog poduhvata ne govori samo o propustima u radu policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), već otvara pitanje njihove stvarne sposobnosti ili političke volje da zaštite ustavni poredak i javni interes. "U takvim okolnostima rehabilitacija ratnih zločinaca prestaje biti incident i postaje obrazac djelovanja kojim se ispituju granice države i normalizuje istorijski revizionizam", kažu u saopštenju.

Napominju da posebno zabrinjava izostanak parlamentarnog nadzora, jer ni, kako su kazali, Odbor za bezbjednost i odbranu nije zahtijevao političku i institucionalnu odgovornost za događaj koji ima obilježja organizovane akcije protiv ustavnih vrijednosti Crne Gore. Podsjećaju da jedini procesuirani bio je vlasnik zemljišta, dok organizatori, finansijeri i logistička mreža ostaju nedodirljivi, što ostavlja utisak da država nije samo zakazala, već da je pristala da ovakav čin ostane bez stvarnih posljedica.

Ističu da ih posebno zabrinjava postupanje pravosuđa. "Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama bila su potrebna tri mjeseca i pet odbijenih zahtjeva da obezbijedi odluku o privremenom oduzimanju spomenika, jer je sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović svaki put nalazila novo obrazloženje za odbijanje. Kada je odluka konačno donesena, spomenik je već bio premješten na nepoznatu lokaciju, a mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, koji ga je otkrio i javno poručivao da će ga čuvati u crkvi, nije snosio nikakve posljedice", kazali su.

Podsjećaju da su na ovakav ishod upozoravali i prije postavljanja spomenika, kao i neposredno nakon toga. Kažu da su još u maju 2025. godine sedam nevladinih organizacija upozorilo Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića na sve učestalije veličanje Pavla Đurišića i četničkog pokreta, a u avgustu iste godine zatražili hitno uklanjanje spomenika i utvrđivanje odgovornosti. "Institucionalna reakcija bila je zakašnjela, nedovoljna i, na kraju, bez rezultata. Godinu kasnije, spomenik nije oduzet, nalogodavci nijesu identifikovani, a napadi na fotoreportere “Vijesti” i “Pobjede”, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića, počinjeni 8. avgusta 2025. godine, nijesu dobili odgovarajući sudski epilog", navodi se u saopštenju.

Kažu da unutrašnja kontrola MUP-a nije ispitivala zašto policija nije reagovala tokom napada na fotoreportere. "Crna Gora, koja pretenduje da bude naredna članica Evropske unije, ne može i ne smije biti država u kojoj se blagovremeno ne sprečava podizanje spomenika ratnom zločincu odgovornom za ubistva najmanje 8.000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca, i u kojoj onda spomenik biva uspješno sakriven čak godinu dana od nadležnih institucija", ističe se u saopštenju.

Pozivaju Upravu policije da hitno utvrdi lokaciju spomenika, izvrši sudsko rješenje o njegovom privremenom oduzimanju i obavijesti javnost o svim do sada preduzetim radnjama u tom cilju. "Očekujemo da Vrhovno državno tužilaštvo obezbijedi da istraga obuhvati naručioce, finansijere i organizatore postavljanja spomenika, kao i način njegovog unošenja u Crnu Goru, te da nadležna tužilaštva što pre okončaju postupke povodom njegovog premještanja i javnog veličanja četničkog pokreta, da u tome prepoznaju krivično djelo izazivanja i podsticanja mržnje, što smo i ranije zahtijevali, i da o ishodu toga obavijeste javnost", ističu u saopštenju.

Pozivaju i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da što prije odluči o njihovoj pritužbi koja mu je podnijeta prije skoro osam mjeseci, 25. novembra 2025. godine, zbog govora mržnje u vidu veličanja Pavla Đurišića podizanjem spomenika i pjevanjem pjesama u javnim objektima.

Saopštenje potpisuju Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore HIPMONT, Filip Kuzman, Antifašisti Cetinje, Velija Murić, Crnogorski komititet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Maja Raičević, Centar za ženska prava (CŽP), Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Jovana Marović, građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja.

Komentari

Pročitaj još

Opasna bakterija otkrivena u luksuznom hotelu u Njujorku

U luksuznom hotelu 'Haj lajn' u Njujorku otkrivena je bakterija legionela, a zaposlenima je zabranjeno da obavijeste goste o tome.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.