Maćeha bez vode: Ulcinjani traže pravedniji odnos prema morskom dobru
Ulcinjani ukazuju na nerazmjernu raspodjelu prihoda i ulaganja u morsko dobro, tražeći pravedniji pristup.

Ulcinjani danas govore o morskom dobru, ne žaleći se na oskudicu, već ističući da država prema njihovoj obali već trideset i četiri godine postupa maćehinski: uzima najviše, a vraća najmanje. Ova situacija nije samo stvar utiska, već se potvrđuje podacima iz komparativnog prikaza prihoda i rashoda Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za 2025. godinu.
J.P. Morsko dobro ostvarilo je ukupno 15,6 miliona eura prihoda od ustupanja prostora, pri čemu je Ulcinj sa Adom Bojanom donio 5,45 miliona eura, što čini više od trećine ukupnog iznosa i više od bilo koje druge primorske opštine, uključujući Budvu. Ipak, Ulcinj je iste godine dobio nazad samo 796.629 eura, što znači da od svakog eura koji ulcinjska obala zaradi, u Ulcinj se vrati oko petnaest centi.
Poređenje sa drugim opštinama dodatno oslikava ovu nerazmjernost. U Herceg Novom, koji je ostvario 1,45 miliona eura prihoda, uloženo je 1,83 miliona eura, dok je Bar od 1,88 miliona dobio nazad više od 1,5 miliona, a Kotor oko polovine. Ulcinj, s druge strane, dobija samo petnaest odsto od onoga što ostvaruje. Čak ni ulaganja iz budžeta za 2025. godinu, koja se realizuju tokom 2026. godine, ne mijenjaju ovu logiku: za Ulcinj je predviđeno oko 600 hiljada eura, što je manje nego za Bar, iako Ulcinj puni kasu više od svih.
Granice morskog dobra u Ulcinju obuhvataju 33 miliona kvadratnih metara, što čini 13 odsto teritorije opštine i 57 odsto ukupne površine morskog dobra u Crnoj Gori. Nijedna druga opština ne nosi ni približno takav teret. Granice povučene 1992. godine ne obuhvataju samo uski obalni pojas, već duboko zadiru u kopno, zahvatajući zemljište koje nema neposrednu funkciju obale. Ova situacija dovela je do zastoja, a procjene govore o direktnim i indirektnim gubicima Ulcinja od 1992. do danas koji se kreću između 60 i 100 miliona eura.
Ulcinj, koji nosi pun teret gostiju i pritiska na javne usluge, plaća troškove lokalno, dok prihodima upravlja neko drugi. Na referendumu 2006. godine gotovo 90 odsto građana Ulcinja glasalo je za nezavisnost Crne Gore, očekujući da će biti ravnopravan sudionik u državi. Međutim, sada se suočavaju sa diskriminatornim odnosom države.
Premijer Milojko Spajić je najavio novi Zakon o morskom dobru, a argumenti za promjene su sada dostupni. Ključne promjene koje se traže uključuju preispitivanje granica morskog dobra, davanje stvarne uloge opštinama u upravljanju sopstvenom obalom i vraćanje većeg dijela prihoda tamo gdje se stvara. Kada Ulcinj uređuje svoju obalu, koristi ima cijela Crna Gora.
Ulcinj ne traži privilegije, već običnu, mjerljivu jednakošću u odnosu na druge opštine. Ovaj novi zakon predstavlja priliku da država uzvrati povjerenje koje je Ulcinj pružio.
Komentari
Nišavić: Crvena tečnost iza Tržnog centra su otpadne vode iz mesne industrije
Crvena tečnost koja se pojavila u Siti kvartu izazvala zabrinutost među Podgoričanima. Vodovod objašnjava da se radi o industrijskim otpadnim vodama iz mesne industrije.
Povezani članci
Popularno u Crna Hronika
- Miloš Medenica otkriva detalje o dolasku 'ćacija' u Tivat
- Policajac iz Berana pred disciplinskim postupkom, predmet dostavljen i tužilaštvu
- Muriću i ekipi određen pritvor zbog šverca milionski vrijednih cigareta
- Treći talas hapšenja zbog šverca cigareta u Rožajama
- SDT došao do dokaza o Mijajloviću i krađi iz stana Đukanovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





