Iz riznice Cetinjskog manastira nestalo 19 kulturnih dobara

Narodni muzej Crne Gore podnio krivičnu prijavu zbog nestanka 19 predmeta iz Zbirke crkvenih utvari koja se čuva u Cetinjskom manastiru. Istražni postupak još traje.

0
Iz riznice Cetinjskog manastira nestalo 19 kulturnih dobara

Dokumentacija koju je Pobjeda pribavila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pokazuje da nestanak nije otkriven tokom redovne, nesmetane muzejske kontrole. Narodni muzej godinama je pokušavao da sprovede reviziju zbirke, ali Mitropolija crnogorsko-primorska nije dozvoljavala da se predmeti tretiraju kao dio muzejskog fonda koji podliježe reviziji.

Najmanje 19 predmeta iz Zbirke crkvenih utvari Narodnog muzeja Crne Gore, koja se gotovo osam decenija čuva u Cetinjskom manastiru, nije pronađeno tokom stručnog pregleda 2023. godine. Narodni muzej je 9. februara 2024. Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo teška krađa kulturnih dobara. Dvije i po godine kasnije predmet je još u fazi izviđaja, tužilačka odluka nije donesena, a nije poznato ni da li je za svaki nestali predmet utvrđeno kada je posljednji put pouzdano evidentiran.

Kada je pregled konačno obavljen, nakon novih zahtjeva Muzeja i odobrenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, utvrđeni su nestanci, ali i loše stanje značajnog dijela sačuvanih predmeta. Zbirka je u Cetinjski manastir dospjela 4. juna 1946. godine, a odluku o njenom prenosu donijelo je tadašnje Ministarstvo prosvjete na prijedlog Komisije za preuređenje muzeja. Dokument o primopredaji ne govori o prenosu vlasništva.

U zapisniku piše da je riječ o crkvenim predmetima koji su se do tada čuvali u Državnom muzeju „kao muzejska svojina“. Od ukupno 101 inventarske jedinice iz Rubrike X Glavnog inventara, Manastiru je predato 96, dok je pet ikona ostalo u Muzeju. Broj 96 ne predstavlja nužno isti broj predmeta, jer se pod pojedinim inventarskim brojevima nalazilo više predmeta. Čitava zbirka je, prema dokumentaciji o njenoj pravnoj zaštiti, brojala 115 predmeta - pet ikona u Muzeju kralja Nikole i najmanje 110 crkvenih utvari koje su bile ustupljene Manastirskoj riznici.

Rješenjem iz januara 1962. zbirka je kao cjelina uvedena u Registar pokretnih spomenika kulture. U rubrici „vlasnik“ upisan je Državni muzej, dok u obrazloženju stoji da se „Zbirka crkvenih stvari, svojina Državnog muzeja iz Cetinja“, zbog umjetničke vrijednosti stavlja pod zaštitu zakona. Da Muzej predaju nije smatrao odricanjem od vlasništva potvrđuje i dopis koji je Državni muzej 4. decembra 1966. uputio Upravi Cetinjskog manastira. Muzej u tom dokumentu navodi da je i dalje vlasnik ustupljenih predmeta, da ima pravo da kontroliše kako se čuvaju i da ih može uzeti natrag ukoliko ne bude zadovoljan njihovim stručnim održavanjem.

Problem sa pristupom postojao je mnogo prije pokušaja revizije iz 2019. godine. Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara je tokom revalorizacije, sprovedene od aprila 2013. do juna 2014, mogao da obradi samo sedam predmeta iz zbirke: pet ikona u Muzeju kralja Nikole, arhijerejsku štaku Petra II Petrovića Njegoša u Njegoševom muzeju i mitru - krunu Svetog Petra u Manastirskoj riznici.

Nova komisija Narodnog muzeja pokušala je 2019. godine da sprovede reviziju muzejskog materijala, ali Mitropolija je u julu 2019. odgovorila da komisija može obaviti reviziju u oktobru, uz prisustvo predstavnika Cetinjskog manastira i potpisivanje zapisnika. Međutim, prema zapisniku Muzeja, iguman Cetinjskog manastira, episkop Metodije, u telefonskom razgovoru saopštio je da reviziju ne može dozvoliti jer se sa tim ne slaže mitropolit Amfilohije.

Novi zahtjev Mitropoliji upućen je u oktobru 2022. godine, a vizuelni pregled predmeta obavljen je od 27. decembra 2022. do 8. marta 2023. Konzervatorka Narodnog muzeja pregledala je 75 predmeta: 33 su bila u dobrom, 16 u prihvatljivom, a 26 u lošem stanju. U izvještaju je navedeno da su predmeti izloženi u Manastirskoj riznici uglavnom dobro očuvani, dok su oni koji su se nalazili u depou ili su korišćeni tokom vjerskih obreda bili pretežno u prihvatljivom ili lošem stanju.

Narodni muzej je u februaru 2024. podnio krivičnu prijavu, precizirajući da nedostaje 15 predmeta čiji nestanak ranije nije bio prijavljen, tri panagije čiji je nestanak prijavljen 1983. godine i jedna ikona Svetog Vasilija Ostroškog iz kompleta od sedam - ukupno 19 predmeta. Narodni muzej je predložio da Tužilaštvo preduzme radnje iz svoje nadležnosti i podigne optužni akt protiv NN lica zbog teške krađe kulturnih dobara, navodeći da će nastaviti da prikuplja podatke radi razjašnjenja slučaja.

Mitropolija je u dopisu Narodnom muzeju iz decembra 2023. godine, ukazala na arhijerejsku štaku Petra II, koja se ne nalazi u Riznici, već u Njegoševom muzeju u Biljardi. Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo je predmet 12. februara 2024. godine, tri dana nakon podnošenja krivične prijave. Tužilaštvo je zatražilo prikupljanje obavještenja od ovlašćenog predstavnika Mitropolije i Cetinjskog manastira.

Komentari

Pročitaj još

Sin gotovo tri godine čuvao tijelo majke u zamrzivaču i primao njenu penziju

Muškarac iz Velike Britanije osuđen je na dvije godine i četiri mjeseca zatvora jer je tri godine držao tijelo svoje majke u zamrzivaču, dok je primao njena socijalna davanja.

Sin gotovo tri godine čuvao tijelo majke u zamrzivaču i primao njenu penziju

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.