Mit o Kadmu i Odiseju: Povezanost Crne Gore i antičke Grčke
U antičkim spisima, Bokokotorski zaliv je bio poznat kao Rizonska rijeka. Priča o Kadmu i Odiseju otkriva fascinantne paralele i mitološke veze sa Crnom Gorom.
U vrijeme antičkih Grka, na primjer u spisima Pseudo-Skilaka iz 4. vijeka prije nove ere, Bokokotorski zaliv nazivan je Rizonskom, odnosno Risanskom rijekom. Za antičke Grke svetom, jer je po predanju upravo tu rođen Kadmov sin, a brat one Ino koja je spašavala Odiseja - Rizon, osnivač Risna. Dopala vam se ,,Odiseja“ Kristofera Nolana? Tako to učini film: da vas natjera, da u sred ljeta pročešljavate detalje ili obnavljate sve školske detalje iz Homerovog epa ili grčkih mitova. I da to bude tek početak. Na ekspediciji kojom vas želimo dovesti i do naše obale. A tu nam je Odisej mnogo bliži, nego što biste pomislili!
Još ako i danima nakon projekcije čitate šta je i kako tu sve različito u ,,70 mm“ verziji za ,,IMAX“ bioskope u odnosu na naše ,,obične“, pa o cijeni snimanja, o težini kamera sa kojima se ,,iz cuga“ moglo snimati samo tri minuta. Pa o pravim delfinima u kadrovima lutanja morem, jer to nije CGI, jer kod Nolana ništa i nikad nije CGI. I još sabirate i oduzimate ocjene recenzija, hvatate podkaste i mimove o tome kako bi stvarno trebalo da izgleda Jelena Trojanska, pa je li Bekim Fehmiu bio bolji Odisej od Meta Dejmona... I naravno, kako je i na čemu najbolje ,,Odiseju“ gledati ,,the way Nolan intended“.
E pa, koliko je mit o Odiseju daleko od Crne Gore? Neka vam odgovor na to otkrije jedna morska boginja. I onaj momenat, kad Homerov junak, kralj Itake, hrabar ali još više snalažljiv i domišljat - u decenijskom i bolnom putovanju kući iz rata, napušta ostrvo nimfe Kalipso. One, što je u Nolanovom filmu glumi Šarliz Teron. Sigurno znate nastavak priče: da je razjareni bog mora Posejdon potom poslao strašnu oluju, da uništi Odisejev splav. I ostavio ga na milost i nemilost talasima. Da bi se pojavila spasiteljka iz dubina: Ino, nekada princeza Tebe, koja je nakon smrti postala morska boginja.
Ino se u ,,Odiseji“ pojavljuje kao morska ptica i junaku nudi božanski veo; savjetuju mu da splav napusti, odjeću skine i veo ogrne oko grudi. Zaštitiće ga od svih povreda i smrti u vodi. Uz jedini uslov i zavjet - da kad stigne do obale, veo mora da baci u more, okrenuvši glavu. Kralj Itake je u početku sumnjičav; ali kad mu jedan talas splav razbije na komade, ostane bez izbora... Ogrnut onim velom, plivaće danima i noćima, dok ga talasi na obalu Feačana ne izbace. Tamo, gdje će ga pronaći princeza Nausijaka.
Još samo malo mitologije. Princeza Tebe Ino bila je i kraljica Beotije, žena beotijskog kralja Atamanta. Njena briga o bogu vina Dionisu izazvala je bijes boginje Here; od tog bijesa Atamant je izgubio razum i ubio jednog od njihove dvojice sinova. Sa jednim je Ino uspjela da pobjegne - beznadežnim skokom u more. Kada su joj se vrhovni bogovi smilovali, pa su i ona i dijete postali morska božanstva. E pa, ta princeza Ino bila je kćerka Kadma - mitskog feničanskog princa, muža boginje Harmonije, po legendi osnivača grada Tebe... I jednog od najvećih heroja antičke Grčke, prije Herkula!
Po predanju, on je i onaj koji je u Grčku donio pismo - prvobitni alfabet. Mnogo kasnije, opet po mitu, osnivač je i grada Butoe na Jadranu. Naravno, antičke Budve! Mnogo je paralela između mitova Odiseja i Kadma - a najprije i najviše to, da ih je pratilo božansko prokletstvo. Kadmo je u Grčku prvo došao tragajući za sestrom Evropom, istom onom koju je Zevs oteo... Uz očevu naredbu - da se bez nje ne vraća. I nije se ni vratio: tokom potrage, tražeći savjet u proročištu u Delfima, rečeno mu je da se posla okane - a osnuje grad na mjestu gdje će leći jedna krava koju je morao da prati.
Na mjestu buduće Tebe veliki junak Kadmo ubio je zmaja, čuvara jednog izvora, koji mu je drugove ubio. Po savjetu boginje Atine, one zmajske zube je posijao - pa su iz njih naoružani vojnici nicali... Ono što Kadmo nije znao - da je zmaj bio posvećen bogu Aresu. Pa je osam godina morao biti u božanskoj službi. Zauzvrat, za ženu je dobio boginju Harmoniju; bio je prvi smrtnik, na čijoj su svadbi gosti bili antički bogovi!
Ali, prokletstvo ubijenog zmaja i velikog butnika Mediterana, došljaka sa Istoka, je trajalo. Njegov grad razdirali su sukobi, porodicu mučile bolesti i nesreće... Da bi se, potom, iz Tebe sa Harmonijom iselio. I eto ga - kod nas. Odnosno - eto ga kod Enheleja. Po izborima još iz 4. vijeka prije nove ere, Enheleji su narod koji je naseljavao svu našu obalu, pa prostor oko Skadarskog jezera, pa rijeke Drim i sve do Drača u Albaniji - a kasnije i do Ohridskog jezera. I od Kadma, oca one Ino - tražili su zaštitu od drugih Ilira. Pod vođstvom Kadma i Harmonije, Enheleji će pobijediti... A Kadmo postati osnivač te Butue - Budve, ali i Lihnide - Ohrida i Pole - Pule!
U vrijeme antičkih Grka, na primjer u spisima Pseudo-Skilaka iz 4. vijeka prije nove ere - Bokokotorski zaliv nazivan je Rizonskom, odnosno Risanskom rijekom. Za antičke Grke svetom, jer je po predanju upravo tu rođen Kadmov sin, a brat one Ino koja je spašavala Odiseja - Rizon, osnivač Risna. Samo malo o Budvi: to antičko ,,Butoa“ je, kažu, dobilo ime po mitu o tome da su na našu jadransku obalu Kadmo i Harmonija stigli u brzoj volovskoj zaprezi (starogrčki ,,bous“ - vo, ,,tous“ - brzo). A Risan? Ono što istorija kaže, da je naseljen već u 5. vijeku prije nove ere kao empirion, kasnije bio veća naseobina, pa ilirska prijestonica kraljice Teute...
I daleko od toga, da je to kraj priče o Kadmu i Harmoniji kod nas! Onaj usud nalik Odisejevom ih je dugo pratio. Pa je veliki junak, došljak sa Istoka među Grke, onaj koji im je pismo podario - opet po mitu, nosio jak osjećaj nepravde zbog nevolja koje su ga snašle zbog ubistva onog zmaja. Pa je, među podanicima, jednom i rekao da ,,ako je bogovima toliko stalo zbog jedne zmijurine, takav bi život i za sebe mogao poželjeti“. To su antički bogovi, naravno, dobro čuli; pa se Kadmo odmah u zmiju pretvorio... A ista je želja, potom, i Harmoniji ostvarena. Po drugoj legendi - u zmije su pretvoreni tek nakon smrti, na putu ka Eliziji, ka rajskom mjestu počinka heroja i pravednika.
U taj dio mitološke priče ,,upadaju“ i istraživanja naših arheologa. Koji one Enheleje jasno smještaju na prostor između Risna i Budve... A lokacije u antici poštovane kao mjesta preobraženja božanskogpara, Kadma i Harmonije, vežu za dva lokaliteta kod nas! Mala gruda i Velika gruda, u središtu Soliockog polja kod Tivta, otprilike od raskrsnice puteva Budva - Tivat - Kotor, pa kilometar ka Radanovićima. Tumuli otkriveni 1965, pa istraživani sedamdesetih i krajem osamdesetih. I kakvo samo antičko i arheološko bogatstvo! Tu su nađeni i tragovi složenog pogrebnog rituala. Pod jednom pločom na Maloj grudi, na četiri metra dubine - počivalište starijeg muškarca sa bodežom i sjekirom livenim od elektruma, sa pet zlatnih privesaka među kostima lobanje i raskošno ukrašenim keramičkim posudama. I iznad groba - kružna, ritualna jama. Onaj bodež - jasno dospio iz Egeje, po načinu izrade sličan ranomijonskim, sa Krita... Na osnovu radiokarbonskih datuma dobijenih za Veliku grudu - nastanak tumula veže se još za početak trećeg milenijuma prije nove ere. A Velika gruda? Tu je već nađeno 35 grobova sa 156 pokojnika; skoro polovina djeca do dvije godine. U sredini - grob mlađeg muškarca, u čijoj je blizini nađeno osam zlatnih alki, dva bronzana noža, bronzana sjekira, zubi divljeg vepra. Pa je potom za period deset vjekova kasnije, tu datiran i drugi centralni grob, okružen tragovima paljevine, spram pogrebnog rituala...
I šta, konačno, kažu arheolozi? Da je tu, na našem Jadranu, dugo stasavala i cvjetala zajednica - razgranata kulturnim i trgovačkim vezama, preko Jadrana, do centralnog Balkana i Dunava sa jedne... I antičke Grčke, Egeje sa druge strane! Sa elitom ,,kneževa“ tako uglednim, da su sahranjivani u tako monumentalnim grobnicama poput one na Maloj grudi... Pa vam je lako onda polako hvatati konekcije, gdje se završava istorija a gdje počinje mit. Gdje su antički Risan i Budva, i gdje ona široka poljana na obali - gdje su na volovskim kolima stigli Kadmo i Harmonija... Eto dovoljno motiva - da upoznate nekog od naših sjajnih i vrijednih naučnika u arheologiji. Da vidite, recimo, kakav je to Hipnos, starogrčka personifikacija sna, krilati mladić potopljen u vode rijeke Zaborava, duh koji donosi počinak, na divnom mozaiku antičke ,,vile“ u Risnu. Jedinstven u svijetu! I kakvo je to prokletstvo Kadma, princa sa Istoka koji je Grcima donio pismo - isto ono, koje je Odiseja, pobjednika Trojanskog rata, deceniju tjeralo da luta, na putu do kuće.
Komentari
Dječak preminuo nakon 9 godina kome zbog trovanja mlijekom
Matija Maestri, trinaestogodišnji dječak iz Italije, preminuo je nakon devet godina u vegetativnoj komi uzrokovane trovanjem sirovim mlijekom.
Povezani članci
Popularno u Crna Hronika
- Miloš Medenica otkriva detalje o dolasku 'ćacija' u Tivat
- Policajac iz Berana pred disciplinskim postupkom, predmet dostavljen i tužilaštvu
- Muriću i ekipi određen pritvor zbog šverca milionski vrijednih cigareta
- Treći talas hapšenja zbog šverca cigareta u Rožajama
- SDT došao do dokaza o Mijajloviću i krađi iz stana Đukanovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






