Advokati traže odbacivanje optužnice protiv Aca Đukanovića zbog nedostatka dokaza

Tužilaštvo nije pribavilo ključne dokaze u slučaju Aca Đukanovića, tvrde njegovi advokati. Optužnica se temelji na nedovoljno potkrijepljenim zaključcima.

0

Advokati Ana Đukanović, Slobodan Stašević i Neda Ivović zatražili su od Osnovnog suda u Nikšiću da ne potvrdi optužnicu protiv Aca Đukanovića za nedozvoljeno držanje oružja, ocjenjujući da tužilaštvo nije izvršilo dokazne radnje koje mu je sud ranije naložio, niti je drugom optužnicom otklonilo razloge zbog kojih je prethodna vraćena na dopunu istrage.

Advokatica Ivović je istakla da ključne evidencije nijesu pribavljene, da nijesu saslušani svjedoci koje je sud odredio, te da optužnica počiva na zaključcima koji, kako tvrdi, nijesu potkrijepljeni dokazima. – Tužilaštvo isti dokaz koristi selektivno. Prihvata dio dopisa koji ide u prilog optužbi, a potpuno ignoriše dio istog dokumenta koji potvrđuje navode odbrane i upravo zbog kojeg je rješenjem Kvr. 16/26 naložena dopuna istrage. Po kom kriterijumu jedan dio istog dopisa predstavlja vjerodostojan dokaz, a drugi se potpuno zanemaruje? – kazala je Ivović.

Naglasila je da ni nakon vraćanja optužnice nijesu pribavljene službene evidencije niti saslušani svjedoci koje je sud odredio kao alternativni dokaz ukoliko dokumentacija ne bude dostupna. – Nakon odgovora MUP-a i ANB-a nastupila je upravo situacija zbog koje je sud naložio ove dokazne radnje. Međutim, nijedan od predloženih svjedoka nije saslušan. Nijesu sprovedene ni primarne dokazne radnje koje je sud naložio, niti alternativne koje je odredio za slučaj da dokumentacija ne postoji – navela je braniteljka Đukanovića.

Prema njenim riječima, zbog toga ostaje bez odgovora pitanje na osnovu kojih novih dokaza tužilaštvo tvrdi da su odlučne činjenice razjašnjene. – Kako isti dokaz može istovremeno biti dovoljno pouzdan da potvrdi optužnu tezu, a nedovoljno značajan u dijelu u kojem potvrđuje navode odbrane? Kako je moguće tvrditi da su odlučne činjenice razjašnjene kada nijesu izvršene ni dokazne radnje koje je sud izričito naložio? – upitala je Ivović.

Ona je podsjetila da je još dopis Agencije za nacionalnu bezbjednost ukazivao da su službenici zaduživali službeno oružje u centralnom magacinu MUP-a i da su upravo tamo vođene evidencije. – Nijedan od kasnije pribavljenih dopisa nije donio novu odlučnu činjenicu. Naprotiv, svi potvrđuju da se ključne evidencije nalaze u sistemu MUP-a. Tužilaštvo je dobilo odgovor gdje se nalaze odlučni podaci, ali ih nije pribavilo. Umjesto toga podiglo je novu optužnicu kao da su odlučne činjenice potpuno razjašnjene – rekla je ona.

Ivović smatra da se druga optužnica suštinski ne razlikuje od prve. – Ako su i prije i poslije vraćanja optužnice bile poznate iste činjenice koje je tužilaštvo ignorisalo, a ključne evidencije nijesu pribavljene, po čemu se druga optužnica razlikuje od prve koju je sud već jednom vratio? Ne razlikuje se. Novih dokaza u korist optužnice nema. Postoje samo dokazi koji potvrđuju potrebu daljeg dokazivanja – ocijenila je.

Govoreći o pušci oznake A15167, Ivović je navela da optužnica pogrešno zaključuje da nije postojao pravni osnov za njeno držanje. – Tužilaštvo potpuno zanemaruje originalno rješenje Ministarstva odbrane kojim je predmetno oružje ustupljeno u trajno vlasništvo. To rješenje je original, nalazi se u spisima predmeta i nikada nije osporeno niti stavljeno van pravne snage. Ipak, optužnica zaključuje da pravni osnov nije postojao – rekla je ona.

Pozvala se i na tada važeći Zakon o oružju. – Sam zakon razlikuje pravni osnov sticanja oružja od naknadnog izdavanja oružnog lista. Isto proizlazi i iz rješenja Ministarstva odbrane. Ako je na osnovu jednog originalnog rješenja priznato zakonito sticanje oružja, po kom osnovu drugo rješenje istog organa, istog broja i istog datuma ne predstavlja zakonit pravni osnov?

Posebno je osporila zaključak optužnice da pronađena municija nije mogla biti službenog porijekla. – Takav zaključak nije mogao biti izveden prije nego što se pribave evidencije o tome kojim su oružjem i kojom municijom bili zaduženi službenici koji su obavljali poslove bezbjednosne zaštite. Te evidencije nijesu pribavljene. Nije utvrđeno kojom su municijom bili zaduženi službenici, niti da li se među njom nalazila municija koja je predmet optužnice – kazala je.

Dodala je da optužnica ne raspolaže nijednim dokazom koji se odnosi na period rada Službe državne bezbjednosti od 1991. do 2005. godine, iako se upravo na taj period odnosi nalog suda za dopunu istrage. – Sud je tražio dokaze za taj period, a tužilaštvo zaključke izvodi iz dokumentacije koja se odnosi na kasniji organizacioni period. Bez ijednog dokaza o službenim zaduženjima iz relevantnog vremena izvodi konačne zaključke. Kada nema činjenica, nema ni osnova za takve zaključke – rekla je Ivović.

Ona je ocijenila da je tužilaštvo potpuno zanemarilo predmet dokazivanja koji mu je sud odredio. – Predmet dokazivanja nije bio ko je obezbjeđivao objekat, već kojim su oružjem i municijom bili zaduženi službenici koji su obavljali poslove bezbjednosne zaštite. To su dvije potpuno različite činjenice. Optužnica ih svjesno poistovjećuje – istakla je.

Govoreći o preostalom oružju koje je obuhvaćeno optužnicom, Ivović je navela da tužilaštvo zaključak o nepostojanju pravnog osnova izvodi isključivo iz činjenice da nije pronađen oružni list. – Ne može se nepostojanje pravnog osnova dokazivati pretragom građanskih evidencija ako se tvrdi da je riječ o službenom oružju koje je pripadalo tadašnjoj Službi državne bezbjednosti. To se moglo utvrđivati jedino iz službenih evidencija o zaduženju i razduženju oružja. Te evidencije nijesu pribavljene – rekla je ona.

Na kraju je poručila da drugom optužnicom nije otklonjen nijedan od razloga zbog kojih je prva vraćena na dopunu istrage. – Analiza svih dokaza pokazuje da nije otklonjen nijedan od odlučnih razloga zbog kojih je prvobitna optužnica vraćena. Nalog suda nije izvršen, odlučne evidencije nijesu pribavljene, odlučne činjenice nijesu utvrđene, a dokazi ne potvrđuju činjenične zaključke optužnice. Sud u postupku kontrole optužnice ne može potvrditi optužnicu očekujući da će se odlučne činjenice tek utvrđivati na glavnom pretresu. Zbog toga predlažem da vijeće ne potvrdi optužnicu – zaključila je advokatica Neda Ivović.

Advokat Slobodan Stašević stava je da ni nakon ponovljenog postupanja tužilaštvo nije uspjelo da otkloni ključne nedostatke. - I sadašnja argumentacija javnog tužioca je toliko loša da smatramo da je jedina zakonita i pravilna odluka obustava ovog krivičnog postupka. Dakle, ne da se ponovo vraća na dopunu istrage i ispravljanje određenih nepravilnosti, već da se postupak obustavi - rekao je on.

Pojasnio je da odbrana prigovara i izmijenjenoj, odnosno redukovanoj optužnici iako je ona, kako je kazao, u pojedinim djelovima znatno blaža u odnosu na prvobitne navode protiv Đukanovića. - Ona je, u smislu inkriminacije, stepena krivice, kao i količine oružja i municije, znatno blaža u odnosu na ono što je ranije stavljano na teret Acu Đukanoviću. Međutim, nama ne odgovara ni takva varijanta, jer argumentacija koja bi potvrdila njegovu državinu i umišljaj uopšte ne postoji. To nije ni obrazloženo od strane javnog tužioca u samoj optužnici - precizirao je Stašević.

Njemu je posebno sporno pitanje porijekla oružja. Tvrdi da nije utvrđeno niti je dokazano da pripada Đukanoviću. - Što se tiče porijekla tog oružja, ništa nije utvrđeno. To oružje ne pripada Aci Đukanoviću, a tužilac se nije potrudio da sprovede radnje i ispita, odnosno sasluša svjedoke na koje je ukazao predsjednik vijeća, kao i odbrana, da ih treba saslušati. Zbog toga smatramo da ne postoji nijedan jedini dokaz, ni materijalni ni personalni, koji bi potvrdio krivicu Aca Đukanovića - kategoričan Stašević.

Očekuje da će sud, nakon današnjeg ročišta, donijeti odluku kojom će postupak biti obustavljen. - Zakonski se to zove obustava krivičnog postupka. U roku od osam dana od danas mora biti donijeta neka odluka. Teorijski, postoje tri mogućnosti. Jedna je da se optužnica potvrdi, druga da se ponovo vrati kako bi se istraga dopunila, a treća mogućnost je upravo obustava krivičnog postupka. Mi očekujemo ovu treću varijantu - pojasnio je on.

Komentari

Pročitaj još

Iza rešetaka više od 1.400 ljudi: Kako izgleda svakodnevica u crnogorskim zatvorima

U crnogorskim zatvorima trenutno se nalazi više od 1.400 zatvorenika, a članak istražuje njihov svakodnevni život.

Iza rešetaka više od 1.400 ljudi: Kako izgleda svakodnevica u crnogorskim zatvorima

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.