Cetinje: Pčelinjak unutar ruina kraljevog ljetnjikovca

Ruine Ljetnjikovca kralja Nikole na Rijeci Crnojevića smještene su u nezavidnom stanju, s pčelinjakom unutar zidina i katancem na jednoj od kapija, koji nije u vlasništvu poznatog lica. Ekipa Pobjede posjetila je ovo mjesto sredinom jula i zatekla stanje koje postavlja pitanje zaštite i kontrole ovog značajnog lokaliteta.

Naime, ljetnjikovac, poznat među mještanima kao Palac, nije imao ni pčela ni katanca prilikom prve posjete. Mještani su kazali da ne znaju ko je postavio pčelinjak ni ko je zaključao kapiju, što je posebno neobično, s obzirom na to da je Rijeka Crnojevića mala sredina u kojoj se brzo sazna ko šta radi.

Jedan od mještana je rekao: 'To je sigurno neko privremeno tu stavio i vjerovatno će ga brzo i skloniti'. Objekat je formalno u vlasništvu Prijestonice Cetinje, a postojanje pčelinjaka unutar ostataka nekadašnjeg kraljevskog dvorca dodatno otvara pitanje zaštite i kontrole.

Pobjeda je početkom jula pokrenula priču o alarmantnom stanju Ljetnjikovca, koji je gotovo potpuno zarastao u rastinje. Fotografije zapuštenog zdanja otvorile su pitanje njegove sudbine i odgovornosti institucija za očuvanje jednog od važnih svjedočanstava crnogorske državne istorije.

Crnogorska pravoslavna crkva i Fondacija „Lučindan“ su uputile Prijestonici Cetinje zahtjev za ustupanje dvorca na korišćenje, sa namjerom da ga obnove i zaštite. Međutim, Prijestonica je odgovorila da trenutno ne može odlučivati o takvoj inicijativi jer je u toku postupak restitucije pokrenut od strane pravnih sljedbenika porodice Karađorđević.

Dvorac je upisan kao vlasništvo Prijestonice Cetinje, ali će mogućnost njegovog davanja na korišćenje zavisiti od ishoda tog postupka. U međuvremenu, ruine ostaju nezaštićene i dostupne različitim vrstama neformalnog korišćenja.

Ostaje da se utvrdi ko je postavio košnice i ko je zaključao kapiju, te da li je za korišćenje prostora dobijena saglasnost. Zimovnik kralja Nikole na Ljeskovcu nije upisan u Registar kulturnih dobara Crne Gore, a potrebna projektna dokumentacija nikada nije kompletirana.

Iz Ministarstva kulture i medija su naveli da trenutno ne postoje uslovi za planiranje obnove, a kao glavne prepreke označili su neriješene imovinsko-pravne odnose i nepostojanje statusa kulturnog dobra.