230. godišnjica Martinićke bitke

U Centru za kulturu Danilovgrad sinoć je svečano obilježena 230. godišnjica Martinićke bitke, kada je malobrojna crnogorska i brđanska vojska, predvođena Petrom I Petrovićem Njegošem, potonjim Svetim Petrom Cetinjskim, pobijedila moćnog Mahmut-pašu Bušatliju i njegove trupe. Ova pobjeda omogućila je da Bjelopavlići i Piperi zvanično uđu u sastav Crne Gore 1796. godine.

Svečanost je otvorio crnogorski predsjednik Jakov Milatović, koji je naglasio da Martinićka bitka predstavlja „jedan od temelja crnogorske državnosti, identiteta i slobodarske tradicije“. Početak svog obraćanja posvetio je crnogorskim ženama, „junakinjama koje su tokom velikih istorijskih borbi nosile istrajnost crnogorskog naroda“.

- Martinićka bitka je iskra crnogorske državnosti. Ona je jedan od temelja našeg identiteta, neraskidiva spona naše prošlosti i budućnosti i vječni podsjetnik na cijenu kojom je visoko plaćena naša sloboda - rekao je Milatović.

Milatović je podsjetio da su se prije više od dva vijeka, pod martinićkim nebom, ukrstile ideja „tuđinske sile koja prepoznaje samo pokoravanje“ i „nesalomive ljudske volje koja ni po koju cijenu ne pristaje na okove“. - Moćni osvajači previdjeli su ono najvažnije, ono što je kroz vjekove spriječilo mnoge imperije da zavladaju ovim kršem. Nijesu znali da se narod koji brani svoj kućni prag, svoju porodicu i svoj obraz ne može pobijediti - kazao je Milatović.

On je naglasio da su „na poziv braće iz Bjelopavlića i Pipera heroji iz podlovćenske Crne Gore, predvođeni Svetim Petrom Cetinjskim, pohitali da na Martinićima, rame uz rame, zapale iskru narodnog jedinstva, sloge i pomirenja“. Ponovio je da je „martinićka iskra zapalila buktinju slobode“, koja je kasnije „pobjednički plamtjela“ na Krusima, Grahovcu, Vučjem dolu i Fundini, dajući „snažan podstrek državotvornoj ideji“.

- Potvrdila je da je Crna Gora ideja slobode duboko usađena u ovaj krš, u ovo tlo i u ove ljude. Ta buktinja osvjetljavala je put ka novim pobjedama i u konačnom dovela do zasluženog međunarodnog priznanja Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine - kategoričan je Milatović.

On je uvjeren da bez martinićkih vitezova istorijska mapa naše države danas ne bi bila ista. - Martinićki junaci ostavili su nam u amanet slobodu kao neprikosnovenu svetinju i jedinstvo kao našu najveću, nepobjedivu snagu - poručio je on.

Mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije (Mićović) ocijenio je da Martinićka bitka spada u „red velikih događaja kojima je započela nova istorijska epoha“. - Pobjeda crnogorsko-brdskog oružja na Martinićima bila je snažan zamah zajedničkom pregnuću Crnogoraca i Brđana u oslobodilačkim pohodima koji će ih iste godine dovesti do nove velike pobjede i pogibije Mahmut-paše na Krusima - precizirao je on.

Joanikije je skrenuo pažnju na ulogu Petra I Petrovića Njegoša, smatrajući da ona prevazilazi ulogu velikog vojskovođe. Niko drugi nije mogao objediniti do tada podijeljene Crnogorce i Brđane do njega. - Na toj slozi i jednodušnosti temelje se sve buduće crnogorske pobjede nad Turcima tokom 19. i početkom 20. vijeka, sve do oslobođenja Metohije 1912. i zauzeća Skadra 1913. - izjavio je on.

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović čestitao je obilježavanje jednog od najznačajnijih događaja u istoriji Crne Gore. On je odao počast junacima koji su svojim podvigom trajno obilježili put crnogorske državnosti. - Pobjeda iz 1796. godine, izvojevana pod vođstvom Svetog Petra Cetinjskog i guvernadura Jovana Radonjića nad brojčano nadmoćnijom vojskom Mahmud-paše Bušatlije, nije bila samo vojni trijumf, već i temelj daljeg razvoja crnogorske državnosti, potvrđenog međunarodnim priznanjem na Berlinskom kongresu 1878. godine - ispričao je Ivanović.

Predsjednik opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović apelovao je da „uspomena na junake iz Martinića bude obaveza da čuvamo slobodu i da ne budemo nikada više razjedinjeni“. Ambasador Grčke u Crnoj Gori Dimitrios Gioldasis akcentovao je da se 25 godina nakon bitke u Martinićima „digao i grčki narod među kojima se istakao Bjelopavlić Vaso Brajović“.

U prepunoj sali danilovgradskog Centra za kulturu u velikom broju bili su Piperi, koji su organizovanim dolaskom, sa krstaš-barjakom pod kojim su vojevali njihovi slavni preci, pokazali „visoki pijetet i poštovanje svojim precima, koji su sebe u tom boju ugradili u temelje ove države i njenu istoriju“. Na svečanosti je upriličen bogat kulturno-umjetnički program, a program su vodili Andrea Nikolić i Ilija Bošković.