Trgovina ženama na Kosovu

Na Kosovu, putem interneta moguće je lako izabrati grad, nacionalnost, godine, visinu, težinu, boju kose i očiju, te seksualne sklonosti, što dovodi do pojave desetina profila žena koje nude eskort usluge. Prema navodima kosovskih vlasti, mnoge od ovih žena su žrtve trgovine ljudima, a ne djeluju svojom slobodnom voljom.

Platforma koju je Kosovska policija identifikovala kao mjesto prodaje seksualnih usluga sadrži mnoge profile žena iz zemalja Latinske Amerike, gdje je više od 70 profila označeno kao Latinoamerikanke koje nude usluge na Kosovu. Neki od tih profila su navodno provjereni od strane same platforme koja nudi usluge širom Evrope. Zana Sadiku-Sertoli iz Kancelarije Osnovnog tužilaštva u Prištini izjavila je da se žene regrutuju iz inostranstva, posebno iz latinoameričkih zemalja, s redovnim ugovorima i dozvolama boravka.

Sadiku-Sertoli, koja koordinira krivična djela trgovine ljudima, ističe da je ovakav način regrutovanja otežao procesuiranje ovih slučajeva. Radio Slobodna Evropa (RSE) postavila je pitanja Ministarstvu unutrašnjih poslova o politikama za borbu protiv ovog fenomena, ali nije dobila odgovor. Takođe, upitano je Regulatorno tijelo za elektronske i poštanske komunikacije (ARKEP) o blokiranju pristupa ovoj internet stranici, ali odgovor nije stigao.

Kosovska policija navela je da prati sumnjive internet stranice, uključujući onu s profilima žena iz Latinske Amerike, ali nije mogla dati više informacija. U izvještaju objavljenom prošle godine, Kosovska policija navodi da Kosovo ostaje zemlja porijekla, tranzita i odredišta za žrtve trgovine ljudima. Žrtve obično imaju između 18 i 30 godina i dolaze iz Brazila, Venecuele, Kolumbije i Perua.

Peruanski državljanin uhapšen je u Prištini 2024. godine zbog sumnje da je organizator mreže trgovine ljudima. RSE je zatražila više informacija od Specijalnog tužilaštva, ali nije dobila odgovor. Prema izvještaju, organizatori mreže su uzimali više od 50 procenata profita od djevojaka, koje su bile pretučene ako se nijesu pridržavale instrukcija. U Bosni i Hercegovini, Tužilaštvo je izjavilo da je identifikovalo nekoliko brazilskih državljanki koje su seksualno iskorišćavane putem iste platforme.

Postupci su uključivali Europol, Interpol i brazilske vlasti, a pravna saradnja sa zemljama porijekla žrtava pokazala se komplikovanom, posebno kada Kosovo nema diplomatske odnose s tim zemljama. Tužiteljka Sadiku-Sertoli ističe da je za povratak žrtava potrebna procjena sigurnosti u zemlji porijekla, što se obično rješava putem Kancelarije za međunarodnu pravnu saradnju pri Ministarstvu pravde.

Fenomen trgovine ljudima nije ograničen samo na region Zapadnog Balkana. Evropska policijska agencija Europol navodi da trgovina ljudima radi seksualnog iskorišćavanja, uključujući žene iz Latinske Amerike, dio je kriminalnih mreža koje djeluju na nekoliko kontinenata. U junu ove godine, organizovana je međunarodna operacija protiv trgovine ljudima, koja je rezultirala sa više od 1.000 hapšenja i identifikacijom velikog broja žrtava iz Latinske Amerike, ali Kosovo nije navedeno među zemljama u kojima su izvršena hapšenja.

U Albaniji su mediji takođe izvještavali o sličnim situacijama, dok su vlasti u Srbiji rekle da nemaju podatke o žrtvama iz Latinske Amerike. Na Kosovu, prema statistici, broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima se smanjio, ali se vjeruje da je stvarni broj veći. Ovog mjeseca, policija je sprovela operaciju u salonima za masažu i noćnim klubovima, koja je završena hapšenjem nekoliko osoba zbog omogućavanja prostitucije, a ne trgovine ljudima.

Tužiteljka Sadiku-Sertoli objašnjava razliku između trgovine ljudima i omogućavanja prostitucije, naglašavajući da trgovina ljudima podrazumijeva regrutovanje, kontrolu ili prisilu, dok je omogućavanje prostitucije povezano s organizovanjem ili profitiranjem od prostitucije. Takođe, ističe da istražni organi imaju poteškoća u pribavljanju materijalnih dokaza, osim izjava žrtava. Tokom perioda od 2021. do 2024. godine, identifikovane su 42 žrtve u starosnoj grupi ispod 18 godina, od kojih je osam bilo uzrasta između 12 i 14 godina.

U izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima za 2025. godinu, Kosovo je kritikovano zbog kaznene politike i nedostatka obuke među tužiocima i sudijama. RSE je postavila pitanja Sudskom savjetu Kosova o izazovima u rješavanju slučajeva trgovine ljudima, ali odgovor nije dobila.