Država priprema prinudno uklanjanje nasipa u Baošićima

Slučaj Baošići, nakon više od pet mjeseci rješenja, žalbi i pokušaja da se njihovo izvršenje odloži, ulazi u novu fazu: država priprema dokumentaciju za fizičko uklanjanje posljedica radova, dok investitorovo nepostupanje može samo povećavati račun koji će na kraju morati da plati. Sve ovo, naravno, ukoliko se sudski procesi, koje je pokrenula kompanija 'Carine', okončaju u korist države.

Kompanija 'Carine' kažnjena je sa maksimalnih 5.000 eura zato što nakon ostavljenog roka od dva mjeseca nije postupila po izvršnom rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara i započela vraćanje obale u Baošićima u prvobitno stanje. Uprava je istog dana, 17. jula, izdala konzervatorske uslove kojima je predviđeno uklanjanje nasipa i svih novih struktura sa dijela akvatorijuma površine približno 12.500 kvadratnih metara, kao i obnova djelimično srušenog i dograđenog austrougarskog mandraća.

Izradu konzervatorskog projekta Uprava je naložila Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, kao upravljaču, odnosno držaocu obale, čime je otvoren put da vraćanje lokacije više ne zavisi od volje investitora. Ukoliko 'Carine' i nakon izrečene kazne nastave da odbijaju izvršenje, sanaciju će sprovesti drugo lice, dok će troškovi, shodno ranijem Rješenju o izvršenju i Zakonu o upravnom postupku, biti naplaćeni od ove kompanije.

U Rješenju o izricanju novčane kazne, broj UP/I-05-174/2026-44, koje je 17. jula potpisala direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković, navodi se da kompanija nije izvršila obaveze utvrđene rješenjem od 16. februara. - Izvršeniku, privrednom društvu 'Carine' DOO Podgorica izriče se novčana kazna u iznosu od 5.000 eura, zato što nije izvršio obavezu određenu izvršnim rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim mu je naloženo da izvrši vraćanje u prvobitno stanje lokacije koju čine katastarske parcele broj 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići, Opština Herceg Novi, koja predstavlja integralni dio zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO - navedeno je u Rješenju.

Kompanija je dužna da kaznu uplati u korist budžeta Crne Gore u roku od 15 dana od prijema rješenja. Ukoliko to ne učini, dokument će biti dostavljen organu nadležnom za javne prihode radi prinudne naplate. Plaćanje 5.000 eura, međutim, ne oslobađa kompaniju osnovne obaveze. - Izricanje novčane kazne ne oslobađa izvršenika obaveze da izvrši radnje naložene izvršnim rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara - izričito je navedeno u dokumentu.

Žalba Ministarstvu kulture i medija može biti podnijeta u roku od 15 dana, ali ne odlaže izvršenje rješenja niti obavezu plaćanja. Uprava je 'Carinama' izrekla najvišu kaznu koju Zakon o upravnom postupku predviđa kada se pravno lice prvi put novčano kažnjava radi prinudnog izvršenja nenovčane obaveze. Zakon propisuje raspon od 500 do 5.000 eura. Obrazlažući zašto se odlučila za maksimalan iznos, Uprava navodi da je cijenila značaj zaštite kulturnog dobra, činjenicu da se lokacija nalazi u zaštićenoj okolini područja Kotora upisanog na UNESCO listu, trajanje neizvršenja obaveze i potrebu da kazna zaista prinudi kompaniju da postupi po rješenju.

Prvobitnim rješenjem od 16. februara 'Carinama' je, podsjetimo, bilo naloženo da lokaciju vrate u prethodno stanje, ali i da prethodno pribave konzervatorske uslove, izrade konzervatorski projekat i dobiju saglasnost Uprave na taj dokument. Pošto kompanija nije postupila u ostavljenom roku, Uprava je 12. maja donijela Rješenje o izvršenju, broj UP/I-05-174/2026-29, kojim joj je dala još dva mjeseca za dobrovoljno izvršenje, uz upozorenje da će u suprotnom biti kažnjena. Nakon isteka tog roka Uprava je pregledala spise i utvrdila da kompanija nije napravila ni prvi formalni korak ka vraćanju lokacije.

- Utvrđeno je da izvršenik nije postupio po izvršnom rješenju, odnosno da nije pribavio konzervatorske uslove, izradio konzervatorski projekat niti pribavio saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na konzervatorski projekat - piše u novom rješenju. Za sada se, dakle, ne govori samo o tome da nasip i konstrukcije nijesu uklonjeni, nego da 'Carine' nijesu pripremile ni dokumentaciju bez koje takvi radovi ne mogu zakonito i stručno da se izvedu.

Uprava je u maju upozorila kompaniju da će ukoliko ne postupi ni nakon izricanja novčane kazne, izvršenje biti sprovedeno preko drugog lica, na njen trošak. - Ako izvršenik ni nakon izrečene novčane kazne ne izvrši obavezu, izvršenje će se sprovesti preko drugog lica, na trošak izvršenika, u skladu sa članom 151 Zakona o upravnom postupku - navedeno je u ranijem Rješenju o izvršenju. To praktično znači da odbijanje 'Carina' više ne može trajno blokirati vraćanje obale. Državni organi mogu angažovati drugo lice da izradi potrebnu dokumentaciju i izvede radove, a troškove naknadno naplatiti od kompanije.

Uprava je istog dana kada je kaznila 'Carine' donijela i posebno Rješenje o konzervatorskim uslovima za izradu tehničke dokumentacije za vraćanje lokacije u prvobitno stanje. Tim dokumentom prvi put je detaljno propisano što sve mora biti uklonjeno i na koji način treba sanirati obalu i stari mandrać. Prva mjera je nedvosmislena: - Predvidjeti uklanjanje svih novih izgrađenih struktura u okviru predmetne lokacije - naložila je Uprava.

Dalje je potrebno predvidjeti 'uklanjanje nasutog materijala do zvanične linije obale, odnosno do linije obale evidentirane na savremenoj katastarskoj karti'. To znači da obalna linija ne treba da bude samo djelimično korigovana, niti nasip estetski preoblikovan ili naknadno prilagođen, već da višak materijala mora biti uklonjen sve do granice obale koja je postojala prije intervencija i koja je evidentirana u zvaničnoj dokumentaciji. Posebne mjere propisane su za stari mandrać na katastarskoj parceli 774. Uprava nalaže uklanjanje njegovog dograđenog dijela, kao i restauraciju dijela koji je tokom radova srušen.

- Predvidjeti restauraciju starog mandraća na katastarskoj parceli 774 KO Baošići, tako što će se, nakon uklanjanja svih dograđenih savremenih struktura, vraćanje srušenog dijela izvesti tehnikom zidanja, vrstom, oblikom i veličinom kamena u skladu sa sačuvanim autentičnim dijelom istog - navedeno je u konzervatorskim uslovima. Predviđena je i restauracija i rehabilitacija obalnog dijela parcela 771, 772 i 773/1, ispod priobalnog puta. Prethodno stanje mora biti rekonstruisano na osnovu arhivskih podataka, katastarske evidencije, starih fotografija i druge raspoložive dokumentacije.

Projektom, dakle, neće biti obuhvaćeno samo uklanjanje novog nasipa. Moraće da bude utvrđen izgled ranije obalne linije, način njene materijalizacije, autentična struktura mandraća i tehnika kojom će biti obnovljen. U obrazloženju novih konzervatorskih uslova Uprava je prvi put navela i približnu površinu nasutog i izgrađenog dijela akvatorijuma, iako iz kompanije 'Carine' tvrde da je nasuta površina bitno manja.

- Na opisanoj lokaciji su početkom 2026. godine izvedeni građevinski radovi za potrebe nasipanja obale, površine cca 12.500 kvadratnih metara. Takođe su izvedeni neadekvatni radovi na objektu starog austrougarskog mandraća u vidu djelimičnog rušenja i nadogradnje istog - konstatovala je Uprava.

Riječ je o obali preko puta hotelskog kompleksa kompanije 'Carine', na parcelama 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići. Ona je sastavni dio zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Ranijim kontrolama Uprave bilo je utvrđeno nasipanje akvatorijuma, armiranje i betoniranje, kao i zatrpavanje prostora oko starog mandraća. U dokumentaciji se pominjao i svjetionik na mulu, značajan za sigurnost plovidbe kroz Kumborski tjesnac. Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor ranije je upozorila da je obalna linija u Baošićima drastično izmijenjena i da će zbog toga biti potrebno korigovati pomorske karte. Svjetionik, međutim, u novim konzervatorskim uslovima nije posebno izdvojen, iako se može smatrati obuhvaćenim mjerama obnove mandraća i uklanjanja novih struktura.

Uprava je obavezala Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom da u roku od dva mjeseca od prijema rješenja dostavi konzervatorski projekat izrađen u skladu sa propisanim uslovima. Morsko dobro je adresat rješenja kao upravljač, odnosno držalac obale, shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Projekat mora izraditi javna ustanova koju je osnovala Vlada ili pravno lice koje posjeduje odgovarajuću konzervatorsku licencu.

- Kako je u konkretnom slučaju riječ o izvršenju pravosnažnog rješenja o vraćanju u prvobitno stanje, konzervatorski projekat predstavlja osnov za definisanje radova na uklanjanju nezakonito izvedenih intervencija, kao i radova na sanaciji i konzervaciji kulturnog dobra - obrazložila je Uprava. Prilikom izrade projekta moraće da budu poštovani i propisi koji uređuju planiranje prostora i izgradnju objekata. Ukoliko Morsko dobro ne postupi po rješenju, Uprava je predvidjela da se izrada projektne dokumentacije izvrši o trošku ovog javnog preduzeća. Međutim, u ukupnom postupku prinudnog izvršenja troškovi vraćanja obale padaju na 'Carine', kao izvršenika koji nije postupio po osnovnom rješenju. Morsko dobro, dakle, treba da omogući da se dokumentacija izradi i postupak sanacije pokrene, dok će račun za izvršenje biti ispostavljen kompaniji zbog čijih je radova postupak i pokrenut.