Fašizam nije pobijeđen 1945, samo je promijenio oblik

Predstavnici boračkih organizacija iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije poručili su da su nacionalizam, istorijski revizionizam i zaborav među najvećim prijetnjama antifašističkim vrijednostima, dok mladi o borbi protiv fašizma znaju sve manje. Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda 13. jul obilježen je širom Crne Gore, a centralne manifestacije održane su na Cetinju - Svečana akademija „13. jul – svijetla stranica istorije“ na Ljetnjoj pozornici, u organizaciji prijestonice Cetinje i Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, i skup antifašističkih organizacija država bivše Jugoslavije.

Osamdeset pet godina nakon Trinaestojulskog ustanka, predstavnici antifašističkih organizacija okupili su se sa zajedničkom porukom da antifašizam nije samo dio istorije, već vrijednosni sistem koji i danas zahtijeva odbranu. Učesnici skupa upozorili su da istorijski revizionizam, rast nacionalizma i sve slabije poznavanje istorije među mladima predstavljaju ozbiljan izazov za društva regiona.

Potpredsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić kazao je, u razgovoru za Pobjedu, da organizacije iz država bivše Jugoslavije već nekoliko godina zajednički rade na Platformi antifašističkog djelovanja koja se mora prilagođavati novim okolnostima. - Fašističke ideje su i dalje prisutne u našim društvima i zato smo prinuđeni da platformu stalno dograđujemo. Samo zajedničkim djelovanjem možemo sačuvati vrijednosti na kojima počivaju naše države i savremena Evropa - poručio je Dakić.

On je podsjetio da se predstavnici boračkih organizacija redovno sastaju, ne samo povodom značajnih datuma, već i kako bi usaglašavali stavove o savremenim izazovima i zajednički reagovali na pojave istorijskog revizionizma i rehabilitacije fašističkih ideologija.

Jedna od tema koja je obilježila skup bilo je pitanje odnosa mladih prema antifašističkoj borbi. Predsjednik Glavnog odbora Saveza boraca NOR-a i antifašista Sjeverne Makedonije Rubin Čobelčevski upozorio je da obrazovni sistem posvećuje sve manje pažnje ovom periodu istorije. - Mladi danas veoma malo znaju o antifašizmu, a upravo je ta borba Makedoniji donijela slobodu i državnost. Zato moramo pronaći nove načine da im približimo istoriju i pokažemo da sloboda nije došla sama od sebe, već uz ogromne žrtve – rekao je Čobelčevski.

Slične ocjene iznio je i predsjednik Saveza boraca Slovenije Marjan Križman, koji smatra da najveći izazov nije nedostatak činjenica, već način na koji se one prenose novim generacijama. - Najveći problem danas je kako mladima predstaviti istoriju na kojoj počivaju naše države. O Drugom svjetskom ratu govori se premalo, kao da to nijesmo bili mi i naši roditelji, već neko drugi - istakao je Križman u razgovoru sa novinarkom Pobjede.

Predstavnik Hrvatske Jovan Vejnović upozorio je da su političke podjele i danas gotovo jednako duboke kao početkom devedesetih godina. – Antifašizam nije politička ideologija, već zbir ljudskih, građanskih i demokratskih vrijednosti. Nažalost, mnoge države nastale su na nacionalnim, a ne na građanskim principima, zbog čega se danas suočavamo sa istim podjelama koje su obilježile kraj prošlog vijeka – ocijenio je Vejnović za Pobjedu.

Sagovornici Pobjede saglasni su da pokušaji rehabilitacije kolaboracionističkih pokreta nijesu problem samo jedne države, već čitavog regiona, zbog čega je neophodno zajednički štititi istorijske činjenice i njegovati kulturu sjećanja.

Potpredsjednik SUBNOR-a Crne Gore Stevan Radunović, koji je govorio i na svečanoj akademiji, upozorio je da fašizam nije nestao završetkom Drugog svjetskog rata. – Fašizam nije pobijeđen zauvijek 1945. godine. Pobijeđene su vojske koje su ga zastupale, ali su njegove ideje ostale i danas se pojavljuju u novim, mnogo sofisticiranijim oblicima – rekao je za Pobjedu Radunović.

On smatra da je posebno opasno kada se pod izgovorom preispitivanja istorije pokušavaju izjednačiti antifašistički pokret i kolaboracionističke formacije. – Lijepo je voljeti svoj narod, ali nije dobro favorizovati ga nauštrb drugih. Onoga trenutka kada počnemo ljude dijeliti po naciji, vjeri ili boji kože, otvara se prostor za ono protiv čega su se borili antifašisti prije osam decenija – poručio je Radunović.

Učesnici skupa ocijenili su da države regiona moraju mnogo više ulagati u obrazovanje mladih i njegovanje kulture sjećanja, jer bez poznavanja istorije nema ni razumijevanja savremenih društvenih procesa. Sagovornici Pobjede saglasni su da je zajednička poruka sa Cetinja da antifašizam nije pitanje prošlosti, već trajna obaveza svakog demokratskog društva.

Kao što su istakli učesnici, mir, sloboda, jednakost i međusobno uvažavanje nijesu vrijednosti koje se podrazumijevaju, već se moraju iznova čuvati i prenositi novim generacijama, kako bi istorija ostala opomena, a ne budućnost.

Predstavnici antifašističkih organizacija iz država bivše Jugoslavije usvojili su na Cetinju „Platformu 2“, dokument kojim potvrđuju da su vrijednosti Narodnooslobodilačke borbe i danas jednako važne kao prije osam i po decenija. Dokument je usvojen povodom obilježavanja 85 godina Trinaestojulskog ustanka, uz ocjenu da je ustanak iz 1941. godine bio jedinstven primjer organizovanog otpora okupatoru u tada porobljenoj Evropi i trajni simbol borbe za slobodu, dostojanstvo i suverenitet.

U Platformi se navodi da Drugi svjetski rat nije predstavljao samo vojni sukob, već borbu za očuvanje naroda i temeljnih ljudskih vrijednosti. Ističe se da je Narodnooslobodilačka borba bila zasnovana na zajedništvu i otporu okupatoru, zbog čega njeno istorijsko nasljeđe ne može biti predmet dnevnopolitičkih tumačenja niti relativizacije.

Poseban dio dokumenta posvećen je suprotstavljanju istorijskom revizionizmu, rehabilitaciji kolaboracionističkih pokreta i pokušajima umanjivanja uloge partizanskog pokreta u pobjedi nad fašizmom. Potpisnici upozoravaju da su neofašizam, ekstremizam i govor mržnje i dalje prisutni u evropskim društvima, zbog čega je neophodno dosljedno čuvati istorijske činjenice i razvijati kulturu sjećanja.

Platformom se zagovara donošenje zakona o zabrani nacističkih i fašističkih simbola, zaštita spomenika Narodnooslobodilačke borbe, jačanje obrazovanja o antifašizmu, međugeneracijske solidarnosti i kulture dijaloga, kao i dosljedno poštovanje ljudskih prava, ravnopravnosti, socijalne pravde i demokratskih vrijednosti. Autori dokumenta zaključuju da antifašizam nije samo istorijska tekovina, već trajna društvena obaveza i jedan od osnovnih temelja na kojima treba graditi budućnost regiona i Evrope.

Predstavnici SUBNOR-a i antifašista saglasni su i da svaka organizacija, u okviru svojih mogućnosti, podrži obnovu Spomen-kuće na Sutjesci, koju su pokrenuli nadležni iz NP Sutjeska.

Svečanu akademiju „13. jul - svijetla stranica istorije“ organizovali su prijestonica Cetinje i Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, koji 13. jula obilježavaju svoj dan, uz prisustvo predstavnika državnih i lokalnih institucija, boračkih organizacija, gostiju iz zemlje i regiona, kao i brojnih građana.

Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković poručio je da se veličina crnogorske istorije ogleda u junaštvu i nepokornosti predaka, ali još više u moralnom načelu da je crnogorski narod svoju slobodu uvijek branio za sebe, a nikada je gradio na tuđem ropstvu. – U ljeto 1941. godine, dok su se nacističke zastave vijorile u najvećem dijelu evropskih prijestonica, a milioni ljudi živjeli pod terorom okupacije, iz jedne male zemlje stigla je vijest i naslov koji je odjeknuo u svim krajevima svijeta: „Crna Gora se nije predala!“ U tom naslovu i toj vijesti bila je sadržana jedna od najvažnijih vrijednosti tog vremena – spoznaja da sloboda jednog naroda dobija puni smisao tek onda kada postane dio borbe za slobodu svih – poručio je Đurašković.

Govoreći o značaju Trinaestojulskog ustanka, gradonačelnik je podsjetio da je za svega nekoliko julskih dana 1941. godine ta poruka prerasla u opštenarodni pokret koji se munjevito širio Crnom Gorom, te da je za manje od dvije sedmice ustanak zahvatio gotovo čitavu zemlju. – Od Čeva, gdje je pukla prva ustanička puška cetinjskog sreza, Virpazara, preko Primorja i centralnog dijela zemlje, pa sve do sjevera, gotovo svakoga dana oslobađana su nova mjesta, dok je ideja slobode okupljala hiljade ljudi spremnih da se suprotstave daleko nadmoćnijem okupatoru.

Večeras, sa Cetinja, možemo razumjeti punu simboliku tog događaja, jer su upravo iz ovog mjesta polazile najvažnije stranice crnogorske istorije i gotovo svaka velika pobjeda Crne Gore nosi trag našeg grada i uvjerenja da sloboda ima smisla samo onda kada je praćena odgovornošću i dostojanstvom – zaključio je Đurašković.

Na akademiji su govorili i potpredsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Stevan Radunović, kao i predsjednik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine Sead Đulić, koji su istakli značaj očuvanja antifašističkog nasljeđa i njegovanja kulture sjećanja, naglašavajući da vrijednosti slobode, solidarnosti i otpora fašizmu predstavljaju trajno nasljeđe koje povezuje narode regiona.

Trinaesti jul obilježen je i polaganjem vijenaca u ostalim opštinama, u organizaciji lokalnih uprava, te udruženja boraca i antifašista.