Pavle Đurišić, jedna od najmarkantnijih pojava Drugog svjetskog rata

Na današnji dan, 9. jula, 1907. godine rođen je Pavle Đurišić, jugoslovenski oficir, a tokom Drugog svjetskog rata komandant crnogorskih četnika. Đurišić je jedna od najmarkantnijih pojava Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori, a koliki je njegov uticaj vidi se i danas, jer Đurišić i sedamdesetak godina nakon surovne smrti u Jasenovcu izaziva različite reakcije.

Jedni ga slave kao mitskog srpskog junaka sa tragičnom sudbinom, dok drugi nemaju dileme da je on bio ratni zločinac i saradnik okupatora. Djelu javnosti u Crnoj Gori diže se kosa na glavi kada se pomene vojvoda Đurišić, a posebno su na njegovo ime osjetljive nacionalne manjine. Muslimani ga optužuju za zločine nad njihovim sunarodnicima u okolini Pljevalja, ali pri tom već decenijama ni slova ne žele da progovore o svemu što se od 1941. do 1945. godine događalo u Plavu i Gusinju i kakve su zločine nad Srbima u tom kraju počinili pripadnici Muslimanske milicije i Bali vulnetari.

Ni komunistički istoričari ne spore da je Pavle Đurišić bio jedan od vođa ustanka 13. jula i da je komandovao oslobađanjem Berana od Italijana krajem 1941. godine. Međutim, čim je došlo do ozbiljnih neslaganja i početka bratoubilačkog rata, komunistički istoričari su sve one koji nijesu bili na strani komunista proglasili neprijateljima i saradnicima okupatorima.

Pavle Đurišić je sa narodnim zbirom krajem 1944. godine krenuo ka Sloveniji želeći da se preda saveznicima. Taj put nazvan 'zli put' mnoge četnike, ali i običan narod, koštao je života i iz te kolone i dan-danas u Sloveniji zatrpane su jame koje su napunili crnogorski partizani streljajući bez suda sve koji nijesu prihvatili njihovu ideologiju.

Neko ranije sa grupom svojih odanih oficira i nakon poloma na Lijevču Polju (gdje su se protiv četnika zajednički borili partizani, ustaše i Njemci) Pavle Đurišić je odveden u Jasenovac gdje je zvjerski ubijen. I njegova smrt nije dovoljna da bar probudi sumnju da nije bilo sve baš tako kako komunisti pišu, jer zašto bi ustaše likvidirali Đurišića i njegove oficire ukoliko su bili saradnici Njemaca?

Bilo kako bilo, časno ime vojvode Pavla Đurišića čeka neko razumno vrijeme i nove generacije koje će preispitati istorijska i ostala dokumenta o njemu.

Poslednjih mjeseci svjedoci smo obnovljene kampanje omalovažavanja Pavla Đurišića od strane pojedinih crnogorskih političara, predstavnika manjinskih saveta i NVO organizacija. Te strukture, koje već godina sistematski umanjuju srpski doprinos u istoriji Crne Gore, sada koriste svaki pomen imena Đurišića kao povod za nove prozivke, izmišljene optužbe i moralne osude. U tom duhu, na meti se našao i blažene uspomene mitropolit Amfilohije, kao i sadašnji mitropolit Joanikije — samo zato što su istorijsku istinu i narodno pamćenje stavili ispred dnevno-političkih potreba. Ovo je samo još jedan pokušaj brisanja identiteta i gušenja slobode mišljenja u Crnoj Gori.