Penzioneri u Crnoj Gori suočeni sa rastom cijena i niskim primanjima

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović kazao je da ove godine budžetom nijesu planirana sredstva za vanredno usklađivanje penzija. Miloš Konatar (GP URA) je predložio da se napravi eksperiment u kojem bi se poslanici od 1. jula ponašali kao da imaju primanja od oko 550 eura, koliko iznosi prosječna penzija, i da se za dvadesetak dana sretnu i utvrde do kojeg su datuma u mjesecu „dogurali“ sa tim iznosom.

Od tri pozvana ministra, juče se nijedan nije pojavio na sjednici pred skupštinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet na kontrolnom saslušanju u vezi sa uticajem rasta cijena na životni standard crnogorskih penzionera. Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (Evropski savez) je kazao da ga je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić obavijestio prije nekoliko dana da neće biti u prilici da prisustvuje saslušanju, dok je juče ujutro obaviješten da neće doći ni ministri finansija i ekonomskog razvoja Novica Vuković i Nik Đeljošaj. - Ovo je neprimjeren odnos Vlade prema parlamentu i problematici standarda crnogorskih penzionera – kazao je Mugoša, dodajući da su Gutić i Vuković delegirali predstavnike njihovih resora, ali da Đeljošaj to nije učinio.

Mihailo Anđušić (DPS) je kazao da su u odnosu na zemlje eurozone u posljednjih pet godina cijene hrane rasle dva do tri puta brže, lijekovi tri do četiri puta, a zdravstvenih usluga pet do šest puta brže. Naglasio je da oko 50.000 penzionera prima minimalnu penziju od 450 eura, te da im nakon što se odbiju fiksni troškovi mjesečno ostane 300 eura na raspolaganju. Ukazao je da bi, između ostalog, tim novcem trebalo da finansiraju i troškove zdravstvenih usluga, imajući u vidu da se mjesecima čeka na specijalističke preglede u bolnici.

- Pregled srca ultrazvukom košta 70 eura. Dolazimo do toga da bi penzioneru u tom slučaju ostalo 230 eura za 30 dana. Imate i situaciju da skoro 1.000 penzionera čeka na ugradnju proteze koljena ili kuka do dvije godine. Alternativa je da tu intervenciju uradite u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, što košta između 7.000 i 8.000 eura – kazao je Anđušić. On je dodao da država koja, kako tvrde iz Vlade, ekonomski cvjeta i ima sjajne fiskalne parametre, nema 62 miliona eura koliko bi godišnje bilo potrebno da se penzije svima povećaju za 40 eura. Navodi da je razlog tome što se novac troši na putovanja i troškove državne administracije. Anđušić je kazao da deficit Fonda PIO za prva četiri mjeseca iznosi skoro 136 miliona eura.

Dražen Petrić (PES) je kazao da je bitno što su se u fokus vratile životne teme kao ove. Naglasio je da su prosječne penzije od 2021. godine porasle sa 293 na 562 eura. Uzimajući u obzir inflaciju za taj period, kako je dodao, realni rast je 37 odsto, dok je od 2011. do 2020. godine taj rast bio devet odsto. - Ne kažem da je današnji položaj penzionera odličan. Mislim da je iznos materijalnog obezbjeđenja porodica na neprimjerenom nivou. Ali kad uzmemo u obzir statističke pokazatelje, činjenica je da se danas može kupiti više nego ranije – kazao je Petrić, dodajući da je kreditna potentnost građana, uključujući i penzionera, na većem nivou.

Miloš Konatar (GP URA) je predložio da se napravi eksperiment u kojem bi se poslanici od 1. jula ponašali kao da imaju primanja od oko 550 eura, koliko iznosi prosječna penzija, i da se za dvadesetak dana sretnu i utvrde do kojeg su datuma u mjesecu „dogurali“ sa tim iznosom. - Tada će biti jasno da li je penzionerima potrebno ili nije potrebno uvećanje penzija – kazao je Konatar. Do kraja godine, ako ima političke volje, tvrdi Konatar, novca ima da se od 1. jula povećaju penzije svim penzionerima za 40 eura, što bi koštalo 28 miliona eura.

Nikola Milović (DPS) je kazao da je sa programom Evropa sad 2 i ukidanjem doprinosa za PIO srušena međugeneracijska solidarnost koja je građena preko 70 godina. - Moramo se dobro zabrinuti, jer godišnji minus Fonda PIO i zdravstvenog sistema od 800 miliona eura preveliki je zalogaj za oslabljene javne finansije Crne Gore – ocijenio je Milović.

Sadik Klimenta iz Pokreta penzionera je poručio da traže pravo na dostojanstven život za ljude koji su decenijama gradili ovu državu i uplaćivali doprinose. - Veliki broj penzionera živi ispod ili na samoj granici siromaštva. Posebno je težak položaj onih koji primaju najniže penzije. Kada prime penzije, pred teškom su dilemom, da li prvo kupiti lijekove ili hranu. Niko ne bi smio da bude doveden u takvu situaciju. Povećanje penzija nije političko pitanje, već pitanje socijalne pravde – kazao je Klimenta, dodajući da kaiš ne treba da se steže na njima, već tamo gdje se rasipa.

Anđelko Lojpur iz Udruženja penzionera za dostojan život je kazao da se ova priča mora nastaviti bez uvijanja i licemjerja, na stručnom nivou. Govoreći o inflaciji kazao je da je Vlada sa aktivnostima izvukla maksimum, ali da su profitirali trgovci, a izgubili i država i potrošači. - Ovo nije posao za ovu vladu, ovo je posao za pet narednih vlada, jer je problem u strukturi naše proizvodnje. Opada industrija, mi moramo krenuti od nule sa investicijama. Ovdje govorimo o uvezenoj inflaciji jer ništa ne proizvodimo – poručio je Lojpur.

Kazao je da se penzioni sistem raspao iznoseći kritike i na račun Monstata da iznosi netačne podatke na osnovu netačne metodologije. Lojpur smatra da se usklađivanje penzija, koje ne znače povećanje, trebalo sprovoditi jednom, eventualno dva puta. - Direktor Fonda PIO je pretvoren u fikus, neko ga je imenovao da sjedi i ćuti. Godinama se nije poštovao ni zakon ni statut, u upravnom odboru je fizičko lice potpisivalo dokumenta. Posljednji revizorski izvještaj za 2023. godinu pokazuje da su smanjili imovinu u 23 privredna društva vrijednosti između 70 i 90 miliona eura. To je posao za SDT – kazao je Lojpur.

Direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak ne negira da se suočavaju sa visokim deficitom, ali ukazuje da crnogorski penzioneri imaju najviše penzije i najveći standard u regionu. Tako je u Srbiji prosječna penzija 485 eura, u Sjevernoj Makedoniji 460 eura, u Albaniji 400, a Bosni i Hercegovini 371 euro. - Što se tiče cijena, Crna Gora je na 66 odsto od prosječnih cijena u odnosu na EU. Jedino su u Makedoniji i BiH cijene povoljnije. Cijene su visoke, postoji inflacija, ali mi smo i dalje među povoljnijim državama – kazao je Drobnjak. Saglasan je da ima odakle da se uštedi na svim nivoima. - Država bi trebalo više da čuje 132.000 korisnika prava, jer penzioneri čine između četvrtine i petine ukupnog stanovništva Crne Gore - kazao je Drobnjak, dodajući ipak da je Vlada sa dosadašnjim uvećanjima preduprijedila inflatorne šokove.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović je kazao da ove godine budžetom nijesu planirana sredstva za vanredno usklađivanje penzija. - U ovogodišnjem budžetu je za penzije planirano 837,2 miliona eura, što je oko 40 miliona eura više nego što je bila realna potrošnja prošle godine, što je predviđeno za redovna usklađivanja – kazao je Paunović.