Marković pozvao tužilaštvo: Na raspolaganju sam zbog slučaja MHE u Prokletijama

Rašit Marković, građanski aktivista iz Plava i poznati borac pokreta "Ne damo rijeke", objavio je da se stavlja na raspolaganje nadležnima u vezi sa svim informacijama koje ima oko izgradnje dvije male hidroelektrane u srcu Nacionalnog parka Prokletije.

Na svom Fejsbuk nalogu postavio je fotografiju jedne od rijeka, Babinopoljske, koja je skoro potpuno suva zbog stavljanja u cijevi. "150 metara ispod vodozahvata na Babinopoljskoj rijeci koja je ni kriva ni dužna završila u cijevima za potrebe ekocidnog zla zvanog MHE (po proglašenju) najmlađeg NP kod nas, NP Prokletije. Ovo je ek(ološki) minimum(suvo korito). Nadležni ne-zvanično ćute. A mislim da će svi prećutati, i oni brendirani ekolozi i ona zelena parlamentarna stranka i one zvezde grantova kao i dosad," napisao je Marković ispod fotografije.

Marković je podsjetio da je ekocid djelo koje "ne zastarijeva za neznavene, a ovaj MHE je bio inicijalna kapisla za ovaj novi sa potkornjakom". "Povodom navedenog sam na raspolaganju nadležnima na nivou 24/7. Makar hodao sam građanin Rašit Marković," zaključio je Marković u objavi na FB.

Portal RTCG je u više navrata pisao o ovom problemu na koji su ukazali građanski aktivisti iz Plava, koji smatraju da ekocid ne zastarijeva kao ni ratni zločin i da će neko kad-tad morati da odgovara zbog izgradnje dvije male hidroelektrane u srcu Nacionalnog parka Prokletije. Marković je ranije za naš portal podsjetio da je tada kroz nacionalni park iskopano deset kilometara kanala širine dva metra i dubine na pojedinim mjestima i do deset metara.

„Pokušajte danas da tražite dozvolu da vam neko omogući da prokopate bilo kakav kanal u bilo kojem nacionalnom parku. Ja tvrdim da je to što je učinjeno tada u Nacionalnom parku Prokletije najveći ekocid na Balkanu i neko će morati zbog toga da odgovara," kazao je Marković.

On je zatražio od privatnih vlasnika MHE i državnih institucija da pokažu elaborat o zaštiti životne sredine koji je trebalo da postoji kada su građene te dvije male hidroelektrane, ali odgovor nikada nije dobio. 2016. godine firmi "Kronor" iz Podgorice neko je dao koncesije za gradnju MHE na tri rijeke koje izviru u NP Prokletije: rijeke Hridska, Babinopoljska i Treskavička.

Vodozahvati su u strogoj zoni Nacionalnog parka Prokletije, a zatim su te rijeke cijevima u dužini od više kilometara dovedene do mašinskih postrojenja, odnosno malih hidrocentrala, koje se nalaze u takozvanoj zoni zaštite nacionalnog parka. Nacionalni park Prokletije proglašen je 2009. godine, a tadašnje vlasti, od lokalnih do državnih, u sprezi sa tajkunima, dozvolile su gradnju malih elektrana u srcu ovog parka 2016. godine.

Ostaje sada da se vidi kakva će biti reakcija nakon što je NVO "Euromost" podnio krivičnu prijavu VDT, koja je proslijedila prijavu na dalje postupanje Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. IZ "Euromosta" su kazali da treba utvrditi ko je u to vrijeme bio direktor NP Prokletije, ko je bio direktor Agencije za zaštitu životne sredine, ko je potpisao elaborat o zaštiti životne sredine bez kojeg nije bilo moguće graditi male elektrane bilo gdje, a posebno u strogoj zoni jednog nacionalnog parka.

U krivičnoj prijavi je navedeno da se iz Centralnog registra privrednih subjekata može vidjeti da je vlasnik ovih malih elektrana firma "Kronor", odnosno kompanija "Kroling". "Vlasnik te kompanije bio je Željko Mišković, dok su po deset procenata imali Normal kompani i Mont hidro. Vlasnik Normala je bio Željko Burić, a Mont Hidra Predrag Bajović, šura nekadašnjeg premijera Igora Lukšića. Osnovano sumnjamo da su pojedinci iz Agencije za zaštitu životne sredine izvršili krivična djela zloupotrebe službenog položaja i primanja mita, dok su vlasnici izvršili krivična djela davanja mita i krivična djela protiv životne sredine i nezakonite gradnje u zaštićenom području Prokletija," piše u krivičnoj prijavi NVO "Euromost".

Ta krivična prijava Vrhovnom državnom tužilaštvu je podnijeta prošle godine, ali osim informacije da je proslijeđena Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, drugih pojedinosti do danas nema. Sada se i građanski aktivista iz Plava Rašit Marković zvanično ponudio na raspolaganje nadležnima sa svim informacijama koje on ima, s obzirom da je bio jedan od najistaknutijih pripadnika neformalnog pokreta "Ne damo rijeke", u vrijeme kada su građene male hidroelektrane širom sjevera Crne Gore.