Raičević ponovio da nije odavao povjerljive podatke klanu Šarića

Suspendovani policajac Jugoslav Raičević danas je u ponovnom postupku pred Višim sudom negirao da je povjerljive podatke odavao osobi povezanoj sa klanom Darka Šarića. On je ostao pri tvrdnjama koje je iznio pred Specijalnim tužilaštvom i u prvom postupku pred Višim sudom.

Raičević je i ranije negirao optužbe i tvrdio da ne može da vjeruje da se našao na optužnici SDT-a. Naveo je da je sa Vučinićem komšija i drug od djetinjstva, te da su komentarisali informacije koje su, kako tvrdi, već bile objavljene u medijima. Kazao je i da ne bi znao ni da ponovi imena članova kriminalne grupe Darka Šarića kojoj navodno pripada, već da ih je prvi put vidio u optužnici.

- Siguran sam da niko iz te navodne kriminalne grupe ni ne zna za mene - kazao je Raičević tokom iznošenja odbrane u ranijem postupku. Tvrdio je i da se provjerom njegovog imovnog stanja i životnog stila njegove porodice može utvrditi da nema nikakve veze sa kriminalnom organizacijom.

Raičeviću se ponovo sudi po nalogu Apelacionog suda koji je ukinuo prvostepenu presudu kojom je ovaj optuženi bio osuđen na godinu dana zatvora jer je kao policijski službenik neovlašćeno dostavljao službene podatke dugogodišnjem drugu Milanu Vučiniću, tjelohranitelju Šarića. Istom presudom Raičević je bio oslobođen optužbi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji.

Sudija Amir Đokaj koji vodi ovaj postupak nakon izjašnjenja Raičevića pročitao je pisane dokaze a potom i ukidno rješenje Apelacionog suda kojim je između ostalog naloženo da mora pribaviti spise predmeta iz jednog od postupaka koji se pred Višim sudom u Beogradu vodi protiv Darka Šarića i drugih osoba.

U ukidnom rješenju Apelacioni sud je ocijenio da prvostepena presuda ima ozbiljne nedostatke i u osuđujućem i u oslobađajućem dijelu. Dovodeći u pitanje dio presude kojim je Raičević oslobođen optužbe za pripadništvo kriminalnoj organizaciji, iz Apelacionog suda je pojašnjeno da je zaključak Višeg suda o tome donesen prerano i na osnovu nepotpuno utvrđenih činjenica.

Apelacioni sud smatra da je Viši sud morao detaljnije da razmotri komunikaciju koju je Raičević vodio sa Vučinićem putem aplikacije za zaštićenu komunikaciju. Posebno je ukazano na navode da je Vučinić bio povezan sa obezbjeđenjem porodice Darka Šarića, kao i da se u komunikaciji pominju negativne bezbjednosne procjene u Srbiji.

Zbog toga je Apelacioni sud naložio Višem sudu da izvrši uvid u spise predmeta Višeg suda u Beogradu – Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal, koji se odnose na Darka Šarića i kriminalnu organizaciju koju je, prema optužnici srpskog tužilaštva, on navodno stvorio, a čiji je pripadnik, prema tim navodima, bio i Vučinić.

Jedna od ključnih zamjerki drugostepenog suda odnosila se na pitanje koristi koju je, prema optužbi, Milan Vučinić navodno imao od informacija koje mu je dostavljao Raičević. Apelacioni sud je ocijenio da nije dovoljno samo navesti da je neko nekome dao podatke, već sud mora jasno da objasni u čemu se tačno sastojala korist, da li je bila imovinska ili neimovinska, kako je ostvarena i na osnovu kojih dokaza se zaključuje da je postojala.

Drugostepeni sud je ukazao i da korist ne može biti zasnovana na pretpostavci, te da Viši sud nije objasnio ni kome su informacije eventualno dalje proslijeđene, da li ih je Vučinić zaista prenio trećim licima, niti kako su ta lica mogla imati korist od takvih podataka.

Apelacioni sud problematizovao je i pitanje umišljaja, odnosno navodne namjere Raičevića da Vučiniću pribavi korist. Prema ocjeni drugostepenog suda, u prvostepenoj presudi nije jasno iz kojih dokaza proizilazi da je Raičević svjesno i namjerno postupao sa tim ciljem. Apelacioni sud je naveo da je Viši sud takvu namjeru samo konstatovao, ali je nije obrazložio konkretnim dokazima.

Takođe je ukazano da prvostepeni sud nije dovoljno provjerio da li su informacije koje je Raičević navodno prenosio uopšte bile povjerljive. - Viši sud nije dovoljno analizirao prirodu tih podataka, niti objasnio da li su oni bili prikupljeni, obrađivani i korišćeni u okviru policijskih ovlašćenja. Nije razjašnjeno ni da li su informacije bile označene stepenom tajnosti ili su možda bile dostupne široj javnosti – navodi se u ukidnom rješenju.

Prvostepenom presudom bilo je utvrđeno da je Raičević tokom 2020. godine, putem kriptovane aplikacije „Sky ECC“, pod šifrovanim nalogom BNB5D8, slao informacije Milanu Vučiniću, korisniku naloga A7IBNP. Prema tadašnjem obrazloženju Višeg suda, među dostavljenim podacima bili su lični dokumenti, informacije o policijskim akcijama, hapšenjima i nadzoru nad bezbjednosno interesantnim licima, što je prvostepeni sud ocijenio kao zloupotrebu službene dužnosti.

U presudi se navodilo da je Raičević, između ostalog, Vučiniću dostavljao informacije o napadu na Igora Krstovića, eksploziji bombe u automobilu u kojem su se nalazili Aleksandar Keković i Đorđije Božović, hapšenju Marka Pavićevića, hapšenju Miodraga Šakovića i oduzimanju njegovog blindiranog vozila, kao i o hapšenju Igora Terzića i Gorana Vukčevića. Pominjane su i informacije o hapšenju dvojice državljana Kolumbije i privođenju bezbjednosno interesantnog lica Davora Grbića u Herceg Novom.

U oborenoj presudi Višeg suda se navodi da je Raičević svojim radnjama ugrozio povjerenje u službu i zloupotrijebio policijske nadležnosti, ali da nije dokazano njegovo pripadništvo kriminalnoj organizaciji Darka Šarića. Sledeće suđenje zakazano je za 7. oktobar 2026. godine.