Mještani Rogama spremaju žalbu na ekološku saglasnost za auto-put Smokovac-Tološi

Kompanija “Monteput” je dobila saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju dionice auto-puta Smokovac-Tološi. Ova dionica, koja će služiti kao obilaznica Podgorice, duga je deset kilometara i dio je dokumentacije potrebne za dobijanje građevinske dozvole. Vlada planira da se projekat finansira povoljnim evropskim kreditima.

Mještani istoimenog naselja, okupljeni u NVU “Opstanak Rogami”, najavili su žalbu na ovu odluku, ističući da se protive rušenju više kuća, raseljavanju stanovništva i mogućem zagađenju bunara otpadnim vodama. Generalni direktor “Monteputa” Milan Ljljanić je na početku godine naveo da će, zbog primjedbi mještana, biti urađena i studija o procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo (ESIA).

Izgradnja dionice će koštati oko 270 miliona eura, a planirano je i gradnja pet mostova i tunela. Evropska banka za obnovu i razvoj obezbijediće 100 miliona eura, dok će isto toliko uložiti Evropska investiciona banka, dok će država učestvovati sa 70 miliona eura.

Članica NVU “Opstanak Rogami” Milodarka Novosel kazala je da je planirana petlja na prostoru Smokovca i sela Ras nezakonita jer ne postoji strateška procjena uticaja na životnu sredinu. Naglasila je da je već izgrađeni auto-put zamutio vodu u bunarima te da će proširenje petlje uništiti čitavo naselje, uključujući 35 kuća.

Ona je dodala da će izgradnja dionice ugroziti i podzemne izvore pijaće vode, te da traže da se područje proglasi zaštićenom zonom zbog izuzetnog potencijala voda. Navodi da su im prekinute četiri vode i da su oštećeni vinogradi, a da je njihova imovina pod teretom ekspropriacije.

Odbornik Pokreta za Podgoricu Dragutin Vučinić je ukazao da Elaborat ne prati preporuke Prostornog plana Crne Gore, te da bi gradnja ugrozila arheološko nalazište Duklja. Iz “Monteputa” su odgovorili da trasa auto-puta ne ugrožava Duklju i da je projekat usklađen sa planskom dokumentacijom.

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je sredinom maja poništilo saglasnost koju je Agencija za zaštitu životne sredine ranije dala, navodeći da su mještani tražili učešće u postupku donošenja odluke.