Uklanjanje objekata na Adi Bojani izaziva protest doskorašnjih zakupaca

Komunalna inspekcija opštine Ulcinj najavila je da će u srijedu, 17. juna, početi uklanjanje objekata sa pet lokacija na Adi Bojani, jer ih vlasnici, kako se navodi, nijesu sami uklonili u predviđenom roku. U obavještenju koje potpisuje urbanističko-građevinski inspektor Arif Ibrahimi piše da su ispunjeni zakonski uslovi za izvršenje rješenja, te da će se uklanjanje sprovesti u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

Međutim, doskorašnji zakupci poručuju da problem nije samo u objektima, već u načinu na koji su izgubili lokacije nakon promjene tenderskih pravila Morskog dobra. Oni tvrde da su dugogodišnji korisnici, među kojima je najviše stranih državljana, uglavnom Njemaca, dovedeni u položaj da ostanu bez parcela i objekata u koje su godinama ulagali, dok je veći broj lokacija, kako navode, završio u rukama svega nekoliko novih zakupaca. Zbog toga su za srijedu u 9 sati najavili protest na Adi Bojani, pozivajući građane da dođu i spriječe rušenje legalno izgrađenih kućica.

Spor oko tendera doskorašnji zakupci tvrde da su lokacije izgubili nakon što je Morsko dobro promijenilo tenderska pravila, odnosno sistem bodovanja. Kažu da su raniji korisnici ranije imali određenu prednost kroz referentne bodove, jer su godinama ulagali u objekte i plaćali zakup. Međutim, kako navode, broj tih bodova je smanjivan, pa su se na tenderima lakše mogli pojaviti novi ponuđači koji ranije nijesu imali veze s tim lokacijama. Njemački državljanin Ralf Feulner, jedan od vlasnika kojima prijeti rušenje, tvrdi da je novi sistem najviše pogodio strane državljane, uglavnom Njemce.

- Dvanaest, trinaest ili možda čak i više kuća putem tendera oduzeto je od zakupaca koji su stranci, uglavnom Njemci. Indikativno je da su se na tim tenderima pojavile samo dvije ili tri osobe koje su preuzele placeve i kuće - kazao je Feulner. On smatra da se mora ispitati da li su strani zakupci stavljeni u nepovoljniji položaj nakon promjene pravila. Za sada nema zvanične potvrde da je bilo diskriminacije, ali zakupci podsjećaju da Ustav Crne Gore zabranjuje i direktnu i indirektnu diskriminaciju.

Morsko dobro je, prema navodima zakupaca, promjene bodovanja ranije obrazlagalo potrebom da se obezbijedi „fer utakmica“ i da iste osobe ne zadržavaju iste lokacije decenijama. Doskorašnji zakupci, međutim, tvrde da se desilo suprotno. Umjesto veće konkurencije, kako kažu, veliki broj lokacija završio je kod svega nekoliko ponuđača. Posebno im je sporno to što su u nekim slučajevima razlike između prve i druge ponude bile vrlo male, nekad samo nekoliko desetina ili stotinjak eura.

- Sami po sebi, takvi ishodi ne predstavljaju dokaz bilo kakve nezakonitosti. Međutim, otvorilo se pitanje kako su isti ponuđači u velikom broju slučajeva uspijevali da daju upravo onoliko koliko je bilo potrebno da preuzmu lokaciju, posebno imajući u vidu da se radilo o tajnim ponudama - kazao je Feulner. Zakupci zato traže da se ispita da li je u tenderskim postupcima bilo nepravilnosti, dogovaranja ili zloupotreba.

Doskorašnji zakupci su, kako tvrde, u saznanju da su neki raniji korisnici, pošto su izgubili lokacije na tenderu, morali da plate novim prvorangiranim ponuđačima kako bi zadržali svoje parcele. Oni navode da je krajem aprila dvojici isplaćeno ukupno 230.000 eura za vraćanje četiri parcele. Zakupci to vide kao pritisak na ljude koji su željeli da sačuvaju kućice u koje su godinama ulagali. Smatraju da i ove navode moraju detaljno da provjere nadležne institucije.

Više doskorašnjih zakupaca podnijelo je krivične prijave tokom 2025. godine, tvrdeći da postoje osnovi za ispitivanje mogućih zloupotreba i organizovanog djelovanja prilikom preuzimanja lokacija na Adi Bojani. Prema riječima Feulnera, istraga i dalje traje, ali se, kako kaže, postupci rušenja odvijaju mnogo brže od provjere njihovih prijava. Zakupci smatraju da nije u redu da se kućice ruše dok se istovremeno ispituje način na koji su oni ostali bez lokacija.

Podsjećaju i da Zakon o upravnom postupku predviđa mogućnost prekida postupka kada odluka zavisi od prethodnog pitanja koje se rješava pred drugim nadležnim organom. Smatraju da bi rušenje trebalo odložiti dok se ne razjasni da li su lokacije izgubljene na zakonit i pravičan način.

Zakupci ukazuju da će rušenjem nastati šteta koja se kasnije ne može popraviti. Ako se objekti sada uklone, a naknadno se utvrde nepravilnosti u tenderima ili postupcima, kako tvrde, njihove kuće i ulaganja već će biti izgubljeni. Oni posebno dovode u pitanje ulogu Morskog dobra. Smatraju da to javno preduzeće, pozivajući se na obavezu izvršenja rješenja, zanemaruje širu sliku i ozbiljne tvrdnje koje su prethodile najavljenom rušenju.

- Da li Morsko dobro podržava ovu otmicu pokušavajući da argumentuje da nam moraju rušiti kuće jer moraju po zakonu da izvrše? - navodi se u pozivu. Dok institucije tvrde da postupaju po zakonu i da su ispunjeni uslovi za uklanjanje objekata, dojučerašnji zakupci ukazuju da u njihovom slučaju sve što je formalno zakonito nije istovremeno i pravično. Ističu da protestovanje protiv rušenja nije samo pokušaj da se sačuva nekoliko kućica već je to borba da se ispita način na koji se upravlja državnim zemljištem, kako se štite ulaganja i da li su svi zakupci na Adi Bojani zaista imali jednake šanse.