SMCG u 2026. zabilježio 13 slučajeva napada i pritisaka na medijske radnike

Na predstavljanju istraživanja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2025“, koje SMCG sprovodi desetu godinu za redom, saopšteno je da je Crna Gora zadržala treće mjesto u regionu sa ocjenom 3,14 na skali od 1 do 7. Bolje od nje su prošle Sjeverna Makedonija (3,89) i Hrvatska (3,15), dok su gore bile Albanija (2,98), Kosovo (2,93), Bosna i Hercegovina (2,61) i Srbija (2,24).

Od kada je mreža Safejournalists počela da koristi Indeks bezbjednosti novinara, Crna Gora bilježi blagi, ali kontinuirani pad. Tako je 2020. godine imala ocjenu 3,59, 2021. godine 3,40, dok je 2022. ocijenjena sa 3,35. U 2023. njena ocjena iznosila je 3,33, a u 2024. godini 3,15.

„Ono što je prevashodno uticalo na snižavanje ocjene u 2025. godini je broj napada, ali i nepoštovanje medijskih zakona, loši uslovi rada i niske zarade u medijima, te loš ili nepostojeći socijalni dijalog na svim nivoima“, kazala je Marijana Camović Veličković, potpredsjednica SMCG i autorka istraživanja.

U 2025. godini, 40 odsto više napada nego godinu ranije

Ona je pojasnila da SMCG svakodnevno prati situaciju kada je u pitanju broj napada na medijske radnike, pa ih je u 2026. godini do sada zabilježeno 13 – tri SLAPP tužbe Prve banke, tri prijetnje po život i fizičku bezbjednost, i sedam u kategoriji „Ostale prijetnje“.

„Tokom 2025. godine u bazi SMCG registrovana su 33 napada i prijetnje po novinare i medije, što je 40 odsto više u odnosu na godinu ranije“, kazala je Camović Veličković.

Ona je istakla da je najdrastičniji bio fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića u selu Gornje Zaostro, prilikom postavljanja spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata, Pavlu Đurišiću.

Camović Veličković je podsjetila da već pet godina dvije novinarke imaju kontinuiranu policijsku pratnju zbog ranijih ozbiljnih prijetnji i napada, a da je tokom 2025. godine status obezbjeđenja dobila i treća novinarka, kojoj je to obezbjeđenje ukinuto tokom godine.

„Tokom 2025. godine policija je postupila po ukupno šest zahtjeva za individualnu procjenu ugroženosti bezbjednosti novinara“, dodala je.

Ona je naglasila da posebne servise podrške medijskim radnicima koji su izloženi napadima i prijetnjama nude uglavnom organizacije civilnog društva, dok zaposleni u medijima to ističu kao najpotrebniju uslugu.

„Sindikat medija nudi besplatnu pravnu i psihološku pomoć, a tokom 2025. godine pruženo je više od 160 individualnih terapijskih sesija i više desetina usluga besplatne pravne pomoći“, rekla je.

Prema njenim riječima, nema stvarnih pomaka u odnosu predstavnika političkih partija ili javnih zvaničnika prema medijima, a trend kritikovanja medija zbog neslaganja sa uređivačkom politikom medija i dalje traje.

„Najdrastičniji slučaj napada na fotoreportere prošao je bez osude krajnje desno orijentisanih partija“, dodala je.

Camović Veličković je takođe navela rast broja online uznemiravanja medijskih radnika, sa devet takvih slučajeva u 2024. godini na 16 u 2025. godine, od kojih su 7 bile prijetnje po život i fizičku bezbjednost.

„Kada su u pitanju prijetnje po život i fizičku bezbjednost novinara, registrovan je značajan porast broja slučajeva u odnosu na prethodnu, 2024. godinu, a ukupno je zabilježeno osam takvih slučajeva, od kojih je pet prema ženama“, kazala je.

Medijski radnici potplaćeni i preopterećeni, i dalje postoje zabranjene teme

Camović Veličković je podsjetila na nalaze SMCG-a i Misije OEBS-a da u Crnoj Gori troje od četvoro zaposlenih u medijima prima platu manju od državnog prosjeka.

„Podaci o radnom vremenu ukazuju na veliku preopterećenost, jer skoro trećina ispitanika kaže da obično radi duže od osam sati dnevno, a oko četvrtina navodi da rade prekovremeno nekoliko puta sedmično“, rekla je.

Ona je dodala da u Crnoj Gori nema Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za sektor medija, a da je SMCG nedavno opet inicirao pregovore i izašao sa novim predlogom teksta GKU. Na nivou medija kolektivne ugovore imaju samo javni emiteri.

„Nakon tenzičnih pregovora, potpisan je novi kolektivni ugovor za javni servis, koji je, prema informacijama, jedini medij koji je svoje zaposlene zakinuo za uvećane dnevnice za rad nedjeljom u maju 2026“, kazala je.

Camović Veličković je ukazala na to da u većini privatnih medija ne postoje interna pravila koja bi definisala razdvojenost redakcije od menadžmenta i marketinga, zbog čega se na portalima objavljuju tekstovi koji se teško prepoznaju kao promotivni.

„Zabranjene su teme koje se tiču velikih lanaca marketa, apoteka, farmaceutske industrije, kladionica i investitora od kojih Vlada ima očekivanja“, rekla je.

Samoregulacija i dalje samo u tragovima

Istraživanje SMCG je pokazalo da je tokom 2025. godine funkcionisalo više od 220 medija, a preregistracija u skladu sa novim Zakonom o medijima još traje.

„Sada je predviđena obaveza registrovanja svih portala, ali i samoregulacija, zbog čega je broj medija koji su uredili taj segment drastično povećan“, navela je.

Camović Veličković je zaključila da samoregulacija postoji samo u tragovima, a da utvrđivanje kršenja Etičkog kodeksa ne nosi posljedice niti promjene.

„Tokom 2025. godine AMU izrekla 80 upozorenja emiterima, a registrovano je šest postupaka, što je drastičan pad u odnosu na 2024. godinu“, kazala je.

Kračković: Nerijetki pokušaji targetiranja novinara zbog uređivačke politike medija

Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da je prošla godina bila izazovna za crnogorske novinare, sa rekordan brojem napada na njih.

„Zabilježili smo 33 napada, pritiske na sindikalne organizacije i nove trendove, poput SLAPP tužbi“, rekao je.

On je naglasio da ekonomski položaj novinara ostaje jedan od glavnih izazova, jer većina medijskih radnika prima platu manju od prosječne u državi.