Pad u Indeksu bezbjednosti novinara u Crnoj Gori

Crna Gora nastavlja da bilježi pad u Indeksu bezbjednosti novinara, koji se odnosi na 2025. godinu, dok je u 2026. Sindikat medija Crne Gore (SMCG) zabilježio 13 slučajeva napada i pritisaka na medijske radnike i radnice, poručeno je na predstavljanju istraživanja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2025“, koje SMCG sprovodi desetu godinu za redom.

Potpredsjednica SMCG i autorka istraživanja Marijana Camović-Veličković navela je da je Crna Gora, sa ocjenom 3,14 na skali od 1 do 7, zadržala treće mjesto u regionu. Bolje od nje su prošle Sjeverna Makedonija (3,89) i Hrvatska (3,15), dok su gore bile Albanija (2,98), Kosovo (2,93), Bosna i Hercegovina (2,61) i Srbija (2,24).

Od kad je mreža Safejournalists počela da koristi Indeks bezbjednosti novinara kako bi mjerila bezbjednost medijskih radnika i radnica u regionu, Crna Gora bilježi blagi ali kontinuirani pad. Tako je 2020. godine Crna Gora imala ocjenu 3,59, 2021. imala je 3,40, dok je 2022. ocijenjena sa 3,35. U 2023. njena ocjena iznosila je 3,33, a u 2024. godini 3,15.

"Ono što je prevashodno uticalo na snižavanje ocjene u 2025. godini je broj napada, ali i nepoštovanje medijskih zakona kao i loši uslovi rada i niske zarade u medijima, te loš ili nepostojeći socijalni dijalog na svim nivoima", kazala je Camović-Veličković.

Ona je pojasnila da SMCG svakodnevno prati situaciju kada je u pitanju broj napada na medijske radnike/ce, pa ih je u 2026. godini do sada zabilježeno 13 - tri SLAPP tužbe Prve banke, tri prijetnje po život i fizičku bezbjednost, i sedam u kategoriji „Ostale prijetnje".

"Tokom 2025. godine u bazi SMCG na sajtu registrovana su 33 napada i prijetnje po novinare i medije, što je 40 odsto više u odnosu na godinu ranije", kazala je Camović-Veličković.

Ona je rekla da je u 2025. godini najdrastičniji bio fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića do kojeg je došlo u selu Gornje Zaostro u Beranama, prilikom postavljanja spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.

Podsjetila je da već pet godina dvije novinarke imaju kontinuiranu policijsku pratnju, jer su ranije bile žrtve ozbiljnih napada i prijetnji zbog istraga korupcije i kriminala na visokom nivou. "Tokom 2025. taj status je dobila i treća novinarka kojoj je taj vid obezbjeđenja ukinut tokom ove godine iako nijesu promjenjene okolnosti u odnosu na vrijeme kad je dobila obezbjeđenje", precizirala je Camović-Veličković dodajući da je policija tokom godine postupala po ukupno šest zahtjeva za individualnu procjenu ugroženosti bezbjednosti novinara.

Navela je da posebne servise podrške za medijske radnike koji su izloženi napadima i prijetnjama nude uglavnom organizacije civilnog društva, dok zaposleni u medijima to ističu kao najpotrebniju uslugu. "I Sindikat medija nudi besplatnu pravnu i psihološku pomoć i tokom 2025. godine tim povodom je pruženo više od 160 individualnih terapijskih sesija, ali i više desetina usluga koje se tiču besplatne pravne pomoći na svim nivoima", rekla je.

Camović-Veličković je ukazala da, u većini privatnih medija, ne postoje jasna interna pravila koja bi definisala razdvojenost redakcije od menadžmenta i marketinga, pa se njihove aktivnosti često prepliću. Zbog toga se na portalima ponekad objavljuju tekstovi koje je teško prepoznati kao promotivne, jer ih pišu novinari ili su oblikovani i predstavljeni tako da na prvi pogled ne djeluju kao plaćeni sadržaj.

"Zabranjene su teme koje se tiču velikih lanaca marketa, apoteka i generalno farmaceutske industrije, kladionica, investitora od kojih Vlada ima očekivanja kao što su firme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, i njih ne možete naći ni u jednom mediju iako su teme koje se tiču ovih oglašivača i njihovog biznisa od nesumnjivog javnog značaja", pročitala je citat iz istraživanja.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da je prošla godina, kao i prethodne, bila izazovna za crnogorske novinare i medijske radnike. "Zabilježili smo rekordan broj napada na novinare – 33, zatim pritiske na sindikalne organizacije i njihove ovlašćene predstavnike u javnim medijima, kao i novi trend – sve više tužbi protiv izvještavanja medija koje se mogu okarakterisati kao takozvane SLAPP tužbe a što se nastavilo i u ovoj godini", rekao je Kračković.