Na crnogorskim planinama više od 25 akcija spasavanja godišnje

Na crnogorskim planinama godišnje se zabilježi više desetina akcija spasavanja, a nesreće sa smrtnim ishodom dešavaju se sporadično.

Neznanje, nepažnja i neozbiljnost su uzroci sve češćih nesreća, a nedavno je na Prokletijama stradala dvadesetsedmogodišnja državljanka Srbije. Pozivi za pomoć turista širom Crne Gore gotovo su svakodnevna pojava.

Intervencije Gorske službe zaštite i spasavanja (GSS) uspješno se okončavaju prije nego što dođe do tragičnih ishoda, ali one zahtijevaju značajna novčana sredstva i uključivanje državnih resursa. Načelnik GSS-a, Željko Loncović, upozorava na problem neodgovornog ponašanja turista koji često ne znaju kako da se adekvatno opreme za planinarenje niti kojim putem treba da se kreću.

Najopasnija je neozbiljnost, jer mnogi poznaju pravila, ali ih ne poštuju. Imamo slučajeve da se pojedinci upuštaju u zahtjevne uspone u papučama, pa čak i bosi. Slične situacije bilježe se širom regiona i svijeta, što ukazuje na globalni problem.

Loncović ističe da najveći broj intervencija GSS-a odnosi se na strane državljane, što pokazuje da se neodgovorno ponašanje na planinama ne može vezati samo za jednu državu. U GSS-u su se tokom godina promijenile metode rada, ali je princip humanosti i volonterizma ostao isti. Naše usluge se ne naplaćuju, iako u akciji učestvuju i druge službe poput Helikopterske jedinice i Hitne medicinske pomoći.

U Sloveniji, Gorska služba spasavanja godišnje ima više od 700 intervencija, dok GSS Crne Gore godišnje realizuje između 18 i 25 spasilačkih akcija. U te brojke nijesu uračunate preventivne aktivnosti i edukacije.

Gorska služba spasavanja Crne Gore ima oko 60 spasilaca, a od 2009. godine je članica Međunarodne komisije za alpsko spasavanje "IKAR". Osnovana je 1963. godine i nikada nije naplaćivala svoje intervencije.

Tehnički direktor Planinarskog kluba "Piva", Dobrislav Bajović, ukazuje na problem nedovoljnog održavanja planinarskih staza zbog nezainteresovanosti institucija. Ljudi često odlaze na planinu bez adekvatne opreme, a ključni problem je što boravak u visokim planinama nije dovoljno zakonski regulisan.

Planinarski klub "Piva" se više puta obraćao relevantnim institucijama ukazujući na ove probleme, ali bez konkretnih rezultata. Posljednje tragedije na crnogorskim planinama ponovo upozoravaju na neodgovornost pojedinaca i institucija, jer broj nesreća neće opadati bez ozbiljnijeg pristupa.