Brijegovi i prepreke: Šta donosi novi samit EU i Zapadnog Balkana

Nedavno održani samit Evropske unije i Zapadnog Balkana u Briselu ponovo je ukazao na izazove s kojima se suočavaju države regiona. Umjesto da se radi o partnerstvu jednakih, čini se da EU postaje sve više birokratski mehanizam koji zahtijeva od zemalja kandidata da se prilagođavaju njenim interesima. Ova dinamika postavlja pitanje koliko su stvarno ravnopravni akteri na ovom političkom terenu. Deklaracija usvojena na samitu, koja nije dobila saglasnost Srbije, dodatno je naglasila podjele među državama. Odbijanje Srbije da se usaglasi sa dokumentom baca sjenu na cijeli proces proširenja, dok drugi akteri, poput Crne Gore, nastavljaju da traže put ka članstvu. Ova situacija može stvoriti osjećaj nesigurnosti i nejednakosti među zemljama regiona. Osnovno pitanje koje se postavlja jeste da li je EU uistinu spremna da pruži podršku zemljama Zapadnog Balkana, ili se radi o obliku disciplinovanja koje služi samo interesima Brisela. Ukoliko se proces ne reformiše, postoji opasnost da će se region dodatno polarizovati, a države će ostati zarobljene u međusobnim tenzijama. S obzirom na to, nužno je da se razviju strategije koje će omogućiti pravedniji i konstruktivniji dijalog. Iako su izazovi veliki, otvorena vrata za dijalog i saradnju ostaju ključni za budućnost regiona. Zajednički interesi, kao što su ekonomski razvoj i stabilnost, moraju biti prioritet svih strana. Samo kroz zajednički rad i razumijevanje može se postići napredak koji će koristiti svima, a ne samo pojedinim akterima na političkoj sceni.