Evropa mora učiniti više da zaštiti aerodrome od ruskih dronova

Uveče 4. avgusta, aerodrom Lajpcig-Hale u Njemačkoj bio je nadomak katastrofe kada je dron sa 800 grama plastičnog eksploziva bio usmjeren ka krilu punog ukrajinskog aviona Antonov An-124. Srećom, bomba je otpala sa drona i nije detonirala, a da je eksplodirala, rezultat bi bio katastrofalan.

Dron, tipa FPV, snimljen je kako ulazi u zaštićeni prostor aerodroma, ali ga niko nije primijetio sve do jutra, kada ga je ugledao vozač autobusa. Čarli Edvards iz Međunarodnog instituta za strateške studije naglašava značaj ovog pokušaja napada za budućnost aerodromske bezbjednosti, rekavši da je to drzak korak dalje u odnosu na prošlogodišnji talas dronova za izviđanje i ometanje.

Aerodrom Lajpcig-Hale predstavlja važno logističko čvorište za NATO i Ukrajinu, a napad naoružanim dronom više je ratovanje u punom smislu nego hibridno ratovanje. Iako Njemačka još nije zvanično pripisala napad Rusiji, izvori vjeruju da će to uskoro učiniti.

Dron iz Lajpciga je zaplijenjen, što je istražiteljima pružilo obilje dokaza. Istražitelji su otkrili da je riječ o dronu vojnog kvaliteta, vjerovatno napravljenom od strane aktera povezanog sa nekom državom. Dron je koristio SIM kartice i 5G antene umjesto radio-upravljanja, što bi senzori na aerodromu mogli da otkriju.

Niko Lange, bivši šef kabineta u njemačkom Ministarstvu odbrane, ističe da konstrukcija drona odražava dizajn ruskih dronova korišćenih u Ukrajini. Nakon što je pronađen, Boeing 757 je sudario se sa nečim na visini od 400 metara, a istražitelji su pronašli tragove DNK povezane sa neuspjelim napadom iz 2024. godine, koji je pripisan GRU-u.

Lange upozorava da Njemačka mora preduzeti hitne mjere, predlažući postavljanje višeslojnih sistema za otkrivanje dronova na glavnim aerodromima do kraja avgusta. Ove sisteme trebalo bi da čine radari, softver za detekciju anomalija, kamere i termalne senzore. Osam njemačkih aerodroma već bi trebalo da dobije unaprijeđene kapacitete, ali proces napreduje sporije.

Rat u Ukrajini ubrzao je razvoj dronova koji je teško otkriti, koristeći enkripciju i autonomiju. Čak i uz najsavremenije sisteme za detekciju, aerodrome će biti teško zaštititi zbog vremenskih uslova, ptica i gustih infrastruktura. Nakon otkrivanja drona, postavlja se pitanje kako reagovati. Ometanje signala može poremetiti komunikaciju komercijalnih aviona, dok presretanje može dovesti do opasnosti od krhotina.

Lajpcig je imao sreće, ali evropski aerodromi su dobili ozbiljno upozorenje. Čak ni uz bolje zaštitne mjere, prijetnja neće nestati, jer čak i neuspjeli napadi mogu izazvati strah i konfuziju.