NATO pojačava zaštitu zbog ruskih provokacija

Poljska, Litvanija, Letonija i Estonija jačaju bezbjednost oko brana, elektrana i infrastrukture za prirodni gas, usljed straha od mogućih insceniranih napada koje bi mogla izvesti Rusija. Ova mjera ukazuje na rastuću zabrinutost da bi Moskva mogla izvesti napad pod lažnom zastavom koristeći ukrajinske dronove.

Litvanija je prošle sedmice saopštila da Rusija razmatra mogućnost organizovanja takvog napada, a Poljska, Letonija i Estonija su takođe upozorile na moguće sabotaže koje bi mogle testirati odgovor NATO-a, naročito u trenutku kada se dovodi u pitanje posvećenost Sjedinjenih Država vojnom savezu. Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da su upozorenja o tajnim ruskim napadima 'zastrašujuće priče' koje služe kao opravdanje za militarizaciju protiv Rusije.

Poljska i tri baltičke države, koje se graniče s Rusijom, ne žele ništa prepustiti slučaju. Litvanski ministar odbrane, Robertas Kaunas, izjavio je: 'Nismo naivni. Vidimo informacije, čitamo između redova i radimo svoj dio posla'. On je zajedno sa premijerom Letonije i četvoricom obavještajnih i korporativnih zvaničnika iz regiona podijelio nove detalje obavještajnih procjena i opisao mjere zaštite infrastrukture.

'Povećavamo bezbjednost kritične infrastrukture i neprekidno razmjenjujemo informacije s obavještajnim službama o daljim koracima', rekao je Kaunas. Prošlog mjeseca, Litvanija je rasporedila vojsku kao podršku specijalnim policijskim jedinicama kako bi obezbijedila terminale za uvoz tečnog prirodnog gasa i ključne energetske vodove.

Premijer Letonije, Andris Kulbergs, izjavio je da je pojačano obezbjeđenje oko svih objekata od ključne važnosti, uključujući branu na rijeci Daugavi i podzemno skladište gasa Inčukalns. 'Potencijalna hibridna prijetnja danas je vjerovatnija nego ranije', rekao je on.

Rusija je u maju optužila baltičke države da planiraju omogućiti ukrajinskim dronovima napade na rusku teritoriju, dok jedan baltički obavještajni zvaničnik navodi da ruske vojne i obavještajne službe planiraju mogući napad pod lažnom zastavom na infrastrukturu u baltičkim državama ili Poljskoj.

Najveća zabrinutost nije neposredna šteta, već mogućnost izazivanja političkog haosa u sjedištu NATO-a u Briselu, gdje bi evropske članice i Sjedinjene Države raspravljale o reakcijama. Drugi regionalni zvaničnik je bio oprezniji, naglašavajući da su upozorenja obavještajnih službi ostavila snažan utisak na baltičke zemlje.

U Poljskoj, najveća naftna i gasna kompanija, Orlen, analizira alternativne pravce za uvoz gasa, dok se kompanija Gaz-System nalazi u stanju pojačane pripravnosti. Državna kompanija zadužena za izgradnju prve poljske nuklearne elektrane saopštila je da su se pojavili falsifikovani dokumenti, a poljski operater elektroenergetske mreže pojačava mjere bezbjednosti oko energetskih vodova prema Ukrajini.

U međuvremenu, neidentifikovani dronovi se pojavljuju širom Evrope. Njemačke vlasti su pronašle dron sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, a ministar unutrašnjih poslova Njemačke, Aleksander Dobrindt, nazvao je incident hibridnim napadom, ne navodeći ko bi mogao biti odgovoran. Direktor poljskog Centra za istočne studije, Vojćeh Konončuk, naglasio je da bi optužbe Moskve mogle biti uvod u buduće ruske akcije, s ciljem ponovnog sticanja strateške prednosti.